Ruski medijski rat protiv Ukrajine priprema za pravi?
15. veljače 2022
Žele li građani Rusije rat protiv Ukrajine? To pitanje se vrti otkako su ruske trupe raspoređene uz granicu s Ukrajinom. I to je pitanje koje je za Denisa Volkova jako osjetljivo. Razmišlja na trenutak prije nego što daje odgovor. "Nismo tako postavili pitanje", kaže ovaj istraživač javnog mnijenja iz poznatog Levada-centra u Moskvi za DW. Potom dodaje: "To je marginalan stav. Možda bi netko i mogao tako razmišljati, ali malo je onih koji stvarno žele i pozivaju na rat."
Anketa: 40 posto misli da je rat moguć
U ruskim medijima, s druge strane, to nije tabu-tema. Naprotiv. Desni populist i zastupnik u Dumi Vladimir Žirinovski, rado viđen gost u političkim talk-show-emisijama, već godinama glasno razmišlja o napadu na Ukrajinu. U jednom novinskom intervjuu krajem prosinca ovaj političar se izjasnio za korištenje "vojne sile", ako Ukrajina ne odgovori na sigurnosne zahtjeve Rusije. Prije nekoliko godina Žirinovski je u emisiji na državnom kanalu Rosija-1 maštao o nuklearnoj bombi, koja bi bila bačena na službenu rezidenciju tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka u Kijevu. I na društvenim mrežama ljudi se na sličan način poigravaju u mislima i nagađaju o "oslobađanju Ukrajine", kako je nedavno tvitao jedan ruski novinar.
Nejasno je koliko je takvo raspoloženje rašireno u ruskom društvu. Ne bi svi od otprilike 7,5 posto Rusa, koji su glasovali za LDPR - stranku Žirinovskog - na izborima za Dumu u rujnu 2021. pozdravili rat protiv Ukrajine. Denis Volkov zna i druge brojke koje ga tjeraju na razmišljanje. 36 posto Rusa smatra "prilično vjerojatnim" da bi trenutne napetosti mogle dovesti do rata između Rusije i Ukrajine. Još četiri posto čak smatra da je takav rat "neizbježan", ako je vjerovati istraživanju javnog mnijenja koje je Levada-centar proveo krajem 2021. godine. "To je više nego inače, ovaj broj je jako porastao", kaže Volkov. "Većina ne želi rat, boji ga se, ali ima osjećaj da je rat blizu”, kaže ruski istraživač javnog mnijenja.
Odgovornost za rat je prebačena na Zapad. Ako bi došlo do rata s Ukrajinom, svaki drugi Rus bi za to okrivio SAD i zemlje NATO-a, a 16 posto bi krivilo Ukrajinu. Samo četiri posto stanovnika Rusije bi svoju zemlju smatrali ratnim huškačem odnosno pokretačem rata s Ukrajinom.
Kako je Ukrajina postala stalna tema u ruskim medijima?
Ova mišljenja odražavaju sliku koja godinama kruži ruskim medijima i koja se posebno širi na državnoj televiziji. "Ova tema (Ukrajina i mogući rat) do građana dolazi preko televizije, koja je za dvije trećine Rusa najvažniji izvor informacija”, kaže Volkov.
Ukrajina je godinama stalna tema na ruskoj televiziji. Intenzivno izvještavanje počelo je nakon pobjede "Narančaste revolucije" u Ukrajini 2004. godine, koju je Kremlj doživio kao državni udar, za koji je nadahnuće dao Zapad. Do tada su se Ukrajina i Ukrajinci još uvijek smatrali "strateškim partnerima" i "braćom". Ruski rat protiv Gruzije 2008., u kojem je Ukrajina podržala Tbilisi, bio je još jedna prekretnica. Kratko nakon toga je ideja o ratu u Ukrajini ušla u ruski, ali i ukrajinski medijski prostor. Objavljeno je nekoliko stručnih knjiga koje proriču "pad projekta zvanog Ukrajina". U to se vrijeme činilo da su takve knjige proizvod maloumnih.
Zaštita Rusa u Ukrajini kao temeljna teza
Uoči aneksije Krima 2014. Ukrajina je bila na svim kanalima u Rusiji. Kao i 2004., prosvjedi oporbe predstavljeni su kao državni udar. Izvještaji o navodnoj opasnosti za Ukrajince koji govore ruski jezik sve više su dolazili u prvi plan. Ta je opasnost bila jako pretjerana. Nije bilo ni napada ni prijetnji „ukrajinskim Rusima"- s iznimkom nekoliko desnih populista. Za predsjednika Vladimira Putina, međutim, to je bio razlog za aneksiju. Šef Kremlja je nakon pripajanja Krima rekao da je htio zaštititi Ruse.
Od tada je izvještavanje o Ukrajini, nakon ruskih unutarnjo-političkih događaja, jedna od glavnih tema u ruskim medijima. Mnogi promatrači su odgonetali pozadinu takvog izvještavanja o Ukrajini. Retrospektivno to izgleda kao pokušaj stavljanja javnog mnijenja u „stand-by-modus" odnosno stanje pripravnosti u slučaju sukoba.
Ukrajina kao "marioneta Zapada i neprijatelj Rusije"
Važan sastavni dio mnogih talk show-emisija su ukrajinski "stručnjaci", koje vrijeđaju i nazivaju "idiotima". Temeljne teze se ne mijenjaju godinama: Ukrajina je slaba, propala država u kojoj ukrajinski "nacisti" određuju i postavljaju dnevni red. Ili: Ukrajina je "marioneta Zapada" i "neprijatelj Rusije". Rezultat svega je zamor od Ukrajine, koji konstatiraju istraživači javnog mnijenja poput Denisa Volkova. Ali i ovo: Ukrajina, kako pokazuju ankete, zauzima drugo mjesto na ljestvici zemalja neprijatelja Rusije - iza SAD-a i ispred Velike Britanije.
U aktualnoj krizi u ruskim medijima ponovno se čuju pozivi na zaštitu "Rusa” u Ukrajini. Misli se na Ukrajince koji govore ruski jezik i žive na jugu i istoku zemlje, a prije svega na stanovnike separatističkih pokrajina Donjecka i Luhanska. Stotine tisuća njih je od 2019. dobilo rusko državljanstvo. Krajem prosinca 2021. je predsjednik Putin prvi put govorio o naznakama "genocida" u istočnoj Ukrajini. Separatisti su već najavili da bi mogli tražiti od Rusije vojnu pomoć. Bio bi to razvoj događaja koji bi naišao na plodno tlo u ruskim medijima.