Samit G7 u znaku rata u Ukrajini

Visoke planine sa vrhovima pokrivenim snijegom, zelene livade i doline: panorama južne Bavarska je kao iz slikovnice. Tu se nalazi hotel s pet zvjezdica, dvorac Elmau, gdje kancelar Olaf Scholz kao domaćin ovogodišnjeg samita G7 ugošćuje šefove država i vlada Francuske, Velike Britanije, Italije, Japana, Kanade i SAD-a.

Još za vrijeme posljednjeg njemačkog predsjedavanja G7, 2015. godine, dvorac Elmau se pokazao kao idealna lokacija za održavanje samita. To je sjajna kulisa za slanje u svijet prelijepih slika političkog spektakla. Uz to, dolina iznad Garmisch-Pertenkirchena nije lako pristupačna i zato je ta lokacija veoma pogodna i kada se radi o sigurnosti.

Najmanje 18 000 policajaca i ograda oko dvorca, duga 16 kilometara, trebalo bi spriječiti svakog demonstranta koji bi pokušao narušiti idilu. Gosti stižu helikopterom, a samo za osiguravanje samita bavarska vlada računa da će biti potrebno 180 miliona eura.

Rat i klimatske promjene

Idila mjesta na kojem se samit održava u velikoj je suprotnosti s gorućim pitanjima o kojima će se razgovarati. Moto samita je „Napredak za pravedan svijet". Važne teme trebale bi biti klimatske promjene i borba protiv gladi i siromštva, međutim glavna tema će naravno biti ruski agresorski rat na Ukrajinu i njegove dalekosežne i egzistencijalne posljedice. „G7 je ove godine od izuzetnog značaja", ističe kancelar Scholz koji se nada da će G7 biti u znaku odlučnosti i jedinstva.

Njemačka kao domaćin ima ključnu ulogu i Scholz bi mogao iskoristiti priliku i za popravljanje svog marušenog ugleda. Posljednjih tjedana Njemačka je na udaru međunarodnih kritika. Kancelar je, doduše, kratko nakon izbijanja rata najavio zaokret u njemačkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici, ali nakon toga se malo toga desilo.

Nedostatak podrške u SPD-u

Širom svijeta se govorili o kancelaru koji odugovlači i koji je neodlučan. Na isporuke oružja Ukrajini se dugo čekalo, a Scholz je mjesecima izbjegavao ići u Kijev. Djelovalo je kao da je taktizirao – između ostalog i zato da ne bi potpuno blokirao mogućnost razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Za oklijevanje su postojali i unutarstranački razlozi. Kancelarova Socijaldemokratska partija Njemačke nikako nije jedinstvena kada je riječ o „prekretnici". Pacifizam i uvjerenje da bez uključivanja Rusije nema mira u Europi, doboko su ukorijenjeni među socijaldemokratama.

Njemačka vodeća sila?!

S obzirom na brutalne akcije ruske vojske u Ukrajini, pacifisti su postajali sve tiši.Proteklog tjedna je njemačka vlada prvi put objavila dugu listu sa svim vrstama pomoći izdvojenih za Ukrajinu, uključujući i vojnu. Ubrzo nakon toga saznalo se da su prve njemačke oklopne haubice stigle u ratnu zonu.

Predsjednik SPD-a Lars Klingbail, koji je politički blizak Scholzu, mnoge je iznenadio zahtjevom: „Njemačka sebe mora vidjedti kao vodeću silu." U svom govoru Klingbail je naglasio da su očekivanja od Njemačke u svijetu sve veća.

„Nakon skoro 80 godina suzdržanosti, Njemačka danas ima novu ulogu u međunarodnom koordinatnom sustavu", smatra Klingbeil. On naglašava da je posljednjih nekoliko desetljeća zemlja stekla visok nivo povjerenja u svijetu: „Njemačka je sve više u fokusu, trebali bi ispuniti očekivanje koja postoje", rekao je Predfsjednik njemačkih socijaldemokrata.

Dovesti G7 na pravi put

Samit G7 mogao bi biti prvi veliki test Scholzovih kvaliteta kao jednog o značajnih svjetskih čelnika. Ukoliko bi mu pošlo za rukom da šefove država i vlada navede na jasan i jedinstven kurs, to bi se i na njega samog pozitivno odrazilo. Pritom pomaže to što Njemačka, kao domaćin, ima značajan utjecaj na tok i dnevni red samita.

Već prvog dana samita (nedjelja, 26.6.) bit će riječi o sankcijama Rusiji i daljoj dugoročnoj pomoći Ukrajini. "Nastavićemo pružati veliku podršku Ukrajini – financijsku, ekonomsku, humanitarnu, političku, ali i isporuku oružja – i to dok god Ukrajini naša pomoć bude bila potrebna”, kazao je Olaf Scholz protekle srijede u Bundestagu. Istovremeno je predložio i plan obnove ratom razorene zemlje.

Nešto slično „Maršalovom planu", kojim su SAD nakon Drugog svjetskog rata pomogle obnovu Njemačke i drugih europskih zemalja. "Razmjere razaranja su ogromne”, rekao je Scholz. Od početka rata izdvojene su milijarde eura pomoći, a Njemačka u tome prednjači. "Ali bit će nam potrebno još mnogo milijardi eura i dolara, i to mnogo godina. To je moguće samo zajedničkim snagama. O tome će se razgovorati u Elmauu, kao i o sazivanju stručne konferencije. Na samit će se virtuelno uključiti i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Borba protiv klimatskih promjena, gladi i siromaštva

Zbog rata su obustavljene isporuke žita iz Ukrajine i Rusije. Ujedinjeni narodi upozoravaju na najveću glad u posljednjih nekoliko desetljeća. Pored toga, mnoge zemlje na globalnom jugu još uvijek se bore s posljedicama korona pandemije. „Ako ne uspijemo solidarno podržati te zemlje, onda će sile poput Rusije i Kine to iskoristiti", upozorava kancelar.

Scholz smatra da je važno obratiti više pažnje demokracijama u Aziji, Africi i Južnoj Americi. On kaže da je razumijevanje demokracije nepotpuno ako je fokus samo na klasičnom Zapadu.

Drugog dana (ponedjeljak, 27.6.) na samitu u Elmauu će sudjelovati i pet partnerskih zemalja: Indonezija i Indija, koje ove i sljedeće godine predsjedavaju G20, grupom dvadeset najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta i zemalja u razvoju, zatim Senegal koji predsjedava Afričkom unijom, Argentina koja predsjedava Zajednicom latinoameričkih i karipskih država te Južnoafrička Republika.

S njima će se razgovorati i o „klimatskom klubu", ideji koju kancelar Scholz već duže vrijeme promovira. „Svi u svijetu bi trebali moći sudjelovati u tom „klubu", ukoliko doista žele poboljšati situaciju i participirati u velikoj industrijskoj transformaciji, koja je nužna želimo li raditi na CO2 neutralan način, a da i pored toga imamo dobra radna mjesta u čitavom svijetu", objašnjava Olaf Scholz.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu