Samoobrana ili ratni zločin?

U najnovijem ratu u Pojasu Gaze, ne radi se samo o vojnim i političkim ciljevima. Zbog sve većeg broja ljudskih žrtava, sve više se postavlja pitanje međunarodnog prava. Do koje mjere se Izrael smije braniti od raketnih napada Hamasa? Je li neprestano bombardiranje ciljeva u Pojasu Gaze ozbiljno kršenje ljudskih prava? Vijeće za ljudska prava UN-a to upravo tako vidi i oštro osuđuje izraelsku vojnu ofanzivu.

Vijeće za ljudska prava također želi istražiti odgovornost Izraela za ratne zločine. Izraelski veleposlanik u UN-u, Eviatar Manor, odbacio je optužbe. i tvrdi kako se Izrael ima pravo braniti, kao bilo koja druga zemlja. „Osim toga, izraelska vojska pokušava sve kako bi se sačuvali životi civila“, naglasio je Manor. Diplomat je za ratne zločine optužio Hamas. Mnoge, prije svih europske zemlje, suzdržale su se od glasovanja u Vijeću za ljudska prava UN-a. SAD je jedina zemlja koja je glasala protiv.

U pravnoj procjeni rata, u kojem je ubijeno više od 700 Palestinaca i 34 Izraelca, mišljenja se razlikuju. Stručnjak za međunarodno pravo iz Bochuma, Hans-Joachim Heintze kaže: "Nije sporno što se Izrael brani od takvih vojnih napada. Prema članu 51 Povelje UN-a, Izraelu nije potrebna dozvola ni od jednog tijela“, objasnio je pravnik u razgovoru za Deutsche Welle. Nakon početka borbi, Izrael je ipak morao uključiti Vijeće sigurnosti UN-a, kako bi ono odlučilo kako dalje postupiti.

Što je srazmjerna obrana?

Norman Paech, profesor prava i bivši zastupnik njemačke stranke Ljevica to vidi drugačije: "Ovaj rat je nedvosmisleno rat protiv civilnog stanovništva u Pojasu Gaze. To je nespojivo s međunarodnim humanitarnim pravom. U području kao što je Pojas Gaze, koja je tako gusto naseljena, isključuje se takva vrsta ratovanja," kaže Paech.

I bivši vanjskopolitički glasnogovornik Ljevice smatra kako Izrael ima pravo svoje stanovništvo štititi od raketa iz Pojasa Gaze. Sustav proturaketne odbrane "Željezna kupola" se pokazao vrlo efikasnim. Međutim, prema njegovim riječima, napadi na civilna područja su potpuno nesrazmjerni.

Međutim, ostaje nejasno što se još smatra razumnim - iz perspektive međunarodnog prava. I Heintze ukazuje na princip proporcionalnosti. Treba ispitati stradaju li i ako da u kojoj mjeri i nevini. Izrael doduše upozorava civile od predstojećih napada. Ali, u vrlo gusto naseljenom Pojasu Gaze, test proporcionalnosti je vrlo problematičan.

Sredstvima međunarodnog prava još teže je shvatiti strategiju Hamasa, koji očigledno namjerno operira s naseljenih područja. Prema ambasadoru Izraela, Manoru, Hamas svoje rakete lansira iz palestinskih škola, bolnica ili stambenih zgrada. Kada izraelska vojska napada lansirne rampe raketa ili skladišta, civilne žrtve se teško mogu izbjeći. Ne kaže se direktno, ali se polazi od toga da Hamas svjesno ugrožava živote tih palestinskih civila.

Daleko jasnija je pravna procjena raketnih napada Hamasa na izraelske gradove. Pravnik Paech, koji Palestincima također izričito pripisuje pravo na obranu, traži i od Hamasa da zaštiti civilno stanovništvo. "Te rakete koje nekontrolirano padaju na izraelska civilna područja, to također nije dozvoljeno po međunarodnom pravu."

Međunarodni tribunal za sada nije nadležan

Neizvjesno je hoće jedna ili druga strana ikada morati odgovarati pred sudom. Za ratne zločine pred sud se mogu u principu mogu izvesti i države i nedržavni čimbenici, kao što je Hamas. Nadležnost prvo ima nacionalni sud. "U Izraelu su već vođeni procesi o vojnim akcijama", rekao je Heintze.

Nasuprot tome, međunarodni tribunali nisu nadležni, jer ih nisu priznali ni Izrael ni Hamas. Međutim, prema Paechu, Vijeće sigurnosti UN-a može dati nalog Međunarodnom kaznenom sudu za iniciranje procesa, ako pogođena zemlja nije ratificirala odgovarajući sporazum.

Heintze, međutim, ukazuje na drugačiji put. Ratni zločini bi mogli biti kažnjeni u drugim državama, kada se optuženi nađe na njihovom području. Tako su ratni zločinci s prostora bivše Jugoslavije kažnjeni i u Njemačkoj. Međutim, ovaj stručnjak za međunarodno pravo ne vidi mogućnost da se rat na Bliskom istoku nađe u njemačkoj sudnici: "Teoretski bi se to moglo dogoditi, no kolika je vjerojatnost da zaista dođe do procesa - to je drugo pitanje", kaže pravnik iz Bochuma.