Samoubojstva francuskih poljoprivrednika

Kad se promatra izvana, može se činiti da francuski seljaci imaju lijep život. Žive u idiličnim krajevima u koje mnogi drugi Europljani moraju putovati da bi u njima mogli uživati. Imaju veće koristi od subvencija EU-a od svih drugih europskih poljoprivrednika. Ali iza ovih klišeja krije se manje ružičasta stvanost.

Plaća od 300 eura

35-godišnji poljoprivrednik Francois Vichard ima imanje od 200 hektara u Burgudniji. Posjeduje oko 300 grla stoke koju uzgaja zbog mesa, nekoliko konja za vuču i nešto ovaca.

Proljeće je. Vichard je polovicu noći proveo budan pomažući svojim kravama da se otele. Sve je to dio posla kojeg on voli. Ali, kaže on, sve je teže održavati se na površini. Kad je prije 13 godina od svojih roditelja preuzeo posao, imanje je ostvarivalo zaradu, pa si je sam mogao isplaćivati plaću od 1.500 eura mjesečno. Ovaj je iznos sada pao na 300 eura. "Tko bi pristao raditi 70 sati tjedno, ponekad i više, ovisno o godišnjem dobu, za tako bijednu plaću? Nitko! Poljoprivrednici nemaju pravo na socijalnu pomoć, na osiguranje od nezaposlenosti ili neku drugu vrstu sličnih beneficija. Kad primanja padnu toliko nisko, jasno da je ljudima svega dosta", priča on.

Vichard se održava na površini zahvaljujući činjenici da mu žena radi u gradu kao bolničaraka. Ali nemaju svi njegovi susjedi drugu plaću. Od prosinca, petorica seljaka iz nepsoredne blizine počinila su samoubojstvo, priča on: "Jedan pedesetdvogodišnjak je proveo poslijepodne raspravljajući sa susjedom o međusobnim financijskim teškoćama. Nakon što je susjed otišao, on se utopio u jezeru na svom imanju. Drugi je pak htio otkupiti imanje svog brata koji je odlazio u mirovinu. Banka mu nije odobrila kredit. On je na to otišao kući i ustrijelio se."

Stalno novi zahtjevi

Vichard kaže da za financijsku krizu ima puno razloga. Cijena po kojoj seljaci prodaju svoju stoku ostaje niska, a njihovi troškovi rastu. Stočna hrana jako je poskupjela. Prije pet godina je bila 180 eura po toni, danas je oko 350 eura.

I zahtjevi koje postavlja vlada stalno se mijenjanjuu. On svoje ovce drži u kamenoj štali iz 19. stoljeća koju njegova obitelj koristi generacijama. Onda je morao investirati u otvorene metalne staje u kojima se, po novim pravilima, mora držati stoka. Ove moderne zgrade smatraju se više higijenskim i u njima životinje ne moraju biti vezane. Porezi na klanje stoke su se povisili kako bi se pokrili troškovi za lakše otkrivanje porijekla mesa, koje je obavezno uvedeno nakon pojave kravljeg ludila te slinavke i šapa.

I posao na imanju je postao kompleksniji. Osim stočarskih i računovodstvenh vještina, poljoprivrednici moraju razumjeti i međunarodno tržište roba, te donositi odluke o tome u kakvu se poljoprivrednu opremu isplati ulagati.

Hotline za poljoprivrednike u nevolji

Na poljoprivrednom sajmu SIMA se svake dvije godine može vidjeti najbolje od poljoprivredne opreme iz cijelog svijeta.

Tu je došao i sindikalac Thierry Guilbert. I sam poljoprivrednik. On je tu sa Coodination Rurale (Seoskom koordinacijom), francuskim sindikatom koji već godinu dana pokušava upozoriti na problem samoubuojstva među poljoprivrednicima. On kaže da je cijeli problem u seoskoj kulturi zapravo tabu tema. "To je sramota koju obitelji taje. Ja znam obitelj koja je tako reagirala. Kažu da je osoba umrla zbog bolesti ili u nesreći. Jer sramota zbog samoubojstva pada na cijelu obitelj. Kad kažu da je netko umro zbog bolesti, obitelji se lakše suočiti sa svijetom, iako svi u zajednici znaju istinu. U ruralnoj je kulturi još duboko ukorijenjen osjećaj srama zbog samoubojstva", objašnava Guilbert.

Christine Cohidon specijalistica za duševne bolesti s Francuskog instituta za javno zdravstvo objavila je nadavno rezultaete svojih istraživnaja: "Rezultati su pokazali da kod poljoprivrednika postoji dva li tri puta veća vjerojatnot da će počiniti samoubojstvo nego ljudi koji rade u urbanim profesijama. Dva puta više kod žena, a tri puta više kod muškaraca."

Reagirala je i francuska vlada. Prije dva tjedna je ministar poljoprivrde Bruno Lemaire do kraja godine najavio uvođenje posebne telefonske linije za poljoprivrednike u nevolji.

Autorica: Genevieve Oger/ S. Kobešćak

Odg. ur.: A. Šubić