Samozatajni lovci na naciste
1. prosinca 2009Slučaj Demjanjuk je još prije početka suđenja odjeknuo u njemačkoj javnosti. Optuženik se pokušao izvući iz postupka zbog starosti te s tim vezanom tjelesnom iznemoglošću. No istodobno još jedan starac odgovara pred sudom zbog počinjenih ratnih zločina: nekadašnji SS-ovac Heinrich Boere. Što od Drugog svjetskog rata prolaziviše vremena, zločinci stare i polako izumiru. No koliko ih još ima? Koliko njih bi moglo biti osuđeno?
Dok Demjanjuk i Boere odgovaraju pred sudom, traga se za ostalim zločincima. Središnjica za rješavanje nacionalsocijalističkih zločina u Ludwigsburgu kod Stuttgarta je zadužena za točno utvrđivanje zločina i njihovih počinitelja. Ovaj sustav mora raditi, inače pada optužnica.
Sakupljanje, pregled i analiza: središnjica je sve to preživjela. Tako i brojne diskusije o zastari mnogih zločina. Protesti pravnika iz Ludwigsburga su pridonijeli tome da u Njemačkoj ubojstvo i pomoć pri ubojstvu ne mogu zastarjeti, to znači da nacionalsocijalistički zločinci i puno godina nakon završetka rata mogu biti gonjeni.
Ubojstvo i pomoć pri njemu ne mogu zastarjeti
U slučaju Demjanjuka, koji je unatoč osudi pušten iz pritvora radi sumnja o njegovom identitetu, istražitelji se usredotočuju na njegova zlodjela u Sobiboru, kaže Kurt Schrimm, voditelj središnjice u Ludwigsburgu: „Koncentriramo se na Sobibor, jer je Sobibor bio čisti logor za masovno ubijanje. I po našem mišljenju je tamo svaki stražar točno znao što se događa te je svojim radom pridonio ubojstvu tih ljudi.“
Joachim Riedel, zamjenik voditelja, govori o istrazi: „U slučaju Demjanjuka to je vrlo pomno učinjeno. Mjesecima smo istraživali, skupljali rezultate istrage i predali ih u München. Državno odvjetništvo u Münchenu je nastavilo istragu, na primjer govore s osumnjičenim, što mi nismo učinili. Na kraju odlučuje državno odvjetništvo: da li će doći do optužnice ili ne? To nije naša izvorna zadaća. Mi slučaj moramo razjasniti i obraditi za zaduženo odvjetništvo koje preuzima daljnju istragu. Da mi nismo obavili svoj dio posla, možda ne bi ni došlo do ovog slučaja.“
Dio tog posla su razgovori sa svjedocima i potraga za dokumentima. Nakon završetka Hladnog rata otvorile su se nove mogućnosti, kaže Joachim Riedel: „Bio sam pet puta zaredom na duže vrijeme u Ukrajini kako bi tamo u državnim arhivima tražio materijal. I našao sam ga. Pogotovo istočni blok je desetljećima iz političkih razloga bio zatvoren. U međuvremenu sam bio po prvi put i u Moskvi u nekadašnjem tajnom arhivu KGB-a, koji je sada relativno pristupačan. I drugi arhivi će slijediti.“
Liječnik iz Ausschwitza Josef Mengele još nije pronađen
22 glavna ratna zločinca su u nirnberškom procesu dovedeni pred sud - među njima maršal Hermann Göring, drugi najutjecajniji čovjek nacionalsocijalističke države, zamjenik Hitlera Rudolf Heß te zapovjednik logora u Ausschwitzu, Rudolf Höß i voditelj nacionalsocijalističke stranačke središnjice, Marin Bormann. U 12 sudskih procesa u Nürnbergu te u drugim postupcima pred vojnim sudovima osuđeni su i brojni zločinci nacionalsocijalizma. Na kraju im se ipak sudilo pred njemačkim sudovima.
I u ovom trenutku se vode istrage u Njemačkoj - protiv koga, to se ne želi javno reći. Riedel ne može procijeniti koliko se još ratnih zločinaca može pronaći. No mnogi manji i veći zločinci su pobjegli. Daleko najpoznatiji među njima je zloglasni Josef Mengele, glavni liječnik iz koncentracijskog logora u Auschwitzu.
Iako se danas samo ubojstvo može goniti, jer ono jedino ne pada u zastaru, potraga za preostalim zločincima je neophodna, uvjeren je Joachim Riedel: „Ratni zločini se događaju svugdje, čak i progoni Židova. Ali u ovakvim razmjerima, da se doslovno "industrijski“ uklanjalo cijele narode u tvornicama, koje su za to stvorene, to smo mi Nijemci napravili kao „svjetski prvaci“. Sama činjenica da ćemo ovaj zloćudni sustav razotkriti i prikazati kao zločinački, opravdava daljnju potragu za onima, koji su napravili tako užasne zločine“.
Autor: Daphne Grathwohl/ M. Jeličić
Odg. ur.: N. Kreizer