Sankcije oštro pogađaju rusko gospodarstvo

Prema navodima diplomata, 28 veleposlanika zemalja članica EU-a su se dogovorili o donošenju paketa sankcija koji bi, prema različitim navodima, trebao biti službeno odobren ove srijede (30.7.) ili u četvrtak (31.7.). Nakon toga bi se u službenom listu trebalo objaviti koje su to konkretno sankcije i time bi ujedno ta odluka stupila na snagu.

Izuzetak: plinski sektor

Navodi se kako bi se, između ostalog, ruskim bankama trebalo otežati pristup tržištima EU-a, ali se govori i o zabrani budućih isporuka naoružanja, zabrani izvoza u Rusiju određenih proizvoda visoke tehnologije, kao i specijalne tehnike za eksploataciju nafte. Pritom formulacija "buduće isporuke naoružanja" upućuje na to da će se već postojeći ugovori o isporuci već naručenog naoružanja ispoštovati. To bi, na primjer, iskoristila Francuska kako bi ruskoj mornarici isporučila dva već naručena vojna helikoptera.

Prema informacijama novinske agencije Reuters, plinski sektor bi trebao biti pošteđen sankcija, jer je Europa ovisna o isporukama zemnog plina iz Rusije. Osim toga, navodno bi sankcionirano trebalo biti još osam osoba, među njima i ljudi bliski Vladimiru Putinu, kao i tri organizacije. To novinskoj je agenciji AP potvrdio jedan neimenovani diplomat EU-a.

Te mjere bi, prema navodima diplomata, trebale isprva biti izrečene na godinu dana, ali bi već nakon tri mjeseca trebala uslijediti provjera.

Nije planiran izvanredni summit EU-a

Šefovi vlada i država EU su u biti htjeli održati izvanredni summit EU-a kako bi se dogovorili o sankcijama. Ali predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy ih je zamolio da se pismeno dogovore kako bi se ubrzao proces.

EU želi sankcijama potaknuti ruskog predsjednika Vladimira Putina da prestane pomagati proruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Dosadašnje sankcije EU-a su pogađale uglavnom pojedince time što su blokirani njihovi računi i zabranjen im ulazak u zemlje EU-a. Kasnije su na crnu listu stavljene organizacije i poduzeća.

"Destabilizacija istočne Ukrajine nije prihvatljiva"

Njemačka kancelarka Angela Merkel je nove gospodarske sankcije ocijenila kao "neminovne". Merkel je kazala da je Europska unija stalno isticala da "aneksija Krima, koja krši međunarodno pravo i destabilizacija istočne Ukrajine nisu prihvatljive". Dodala je da je sad do ruskog vodstva da odluči hoće li krenuti putem deeskalacije i suradnje te da se sankcije EU-a mogu provjeriti. Ali su mogući i dodatni koraci, kazala je Merkel, ne precizirajući koji bi to koraci bili.

Slično mišljenje je izrazio i Van Rompuy, koji je sankcije definirao kao "oštro upozorenje". Europska unija je, međutim, i dalje spremna revidirati svoje odluke - ukoliko se vlada u Moskvi aktivno uključi u pronalaženje rješenja za krizu u Ukrajini, istaknuo je Van Rompuy.

Obama: pogoditi ključne branše ruskog gospodarstva

Nakon Europske unije su i Sjedinjene Američke Države pooštrile sankcije protiv Rusije. Nove sankcije bi trebale prije svega pogoditi ključne branše ruskog gospodarstva, kazao je predsjednik SAD-a, Barack Obama. Nije riječ o novom Hladnom ratu, kazao je Obama i dodao da je prije svega riječ o nedovoljnoj spremnosti Rusije da prihvati da Ukrajina može izabrati i vlastiti put.

Energetika, industrija naoružanja i banke se također nalaze na produženoj listi sankcija SAD-a. Sankcije već sada imaju posljedice za rusko gospodarstvo, kazao je Obama, obrazlažući da se gospodarski rast kreće oko nule. Predsjednik SAD-a je istovremeno istaknuo da su vrata diplomatskom rješenju još uvijek otvorena i da Rusija, a posebice Vladimir Putin, i dalje mogu izabrati da doprinesu smirivanju situacije u Ukrajini.

Ali i Obama ne želi isporučivati oružje u samu Ukrajinu. "Naš instrument kojim utječemo na rusko ponašanje je djelovanje sankcija na rusko gospodarstvo", kazao je Obama.

Nove sankcije s obje strane Atlantika bi na Putina doista mogle djelovati, jer bi zbog njih po prvi put mogli patiti i sami građani Rusije, koji su dosad neupitno podržavali svoga predsjednika.