1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Saveznička obrana svemira - iz Njemačke

Alex Berry
20. listopada 2020

Vojna baza Ramstein na zapadu Njemačke bi mogla dobiti još jednu, izuzetno važnu zadaću: NATO je postao svjestan kako zapravo nitko i ništa ne štiti sve važniji element mogućeg sukoba - satelite.

https://p.dw.com/p/3k8gH
Erster Kommunikationssatellit der Bundeswehr startet
Foto: picture-alliance/dpa/Astrium GmbH

Kako javljaju njemački mediji vojna zrakoplova baza Ramstein u pokrajini Rheinland Pfalz na zapadu Njemačke bi već ovog četvrtka na sastanku NATO-a mogla dobiti još jednu, izuzetno važnu zadaću. Tamo je već smješteno zapovjedništvo zrakoplovstva snaga Zapadnih saveznika, ali sad je riječ o zaštiti i prostora iznad naše atmosfere: svemira, odnosno prije svega satelita zemalja NATO-a u orbiti oko naše planete, kako civilnih tako i vojnih.

Prije svega je riječ o promatranju što se tamo zbiva i koordinaciji mjera ako bi one bile nužne, javlja agencija dpa i dnevnik Süddeutsche Zeitung. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg očekuje suglasnost ministara obrane svih saveznika i prije sastanka ovog četvrtka. No isto tako naglašava kako ovo nipošto nije militarizacija svemira - nešto oko čega su se složili glavni protivnici Hladnog rata još odavno i čega se NATO i dalje želi pridržavati.

Zračna baza Ramstein
Baza Ramstein više nikad neće biti ono što je nekad bila - važno uporište američkog ratnog zrakoplovstva u slučaju rata sa SSSR-om. Ali sad bi mogla postati još važnija za čitav NATOFoto: Reuters/K. Pfaffenbach

Vojska više ne može bez satelita

Ali ratovi i vojni sukobi se mijenjaju, a sateliti postaju sve važniji: "Oni čine da na našem svijetu sve funkcionira u mjeri koju mnogi ljudi jedva uopće shvaćaju. Trgovina, vremenska prognoza, mobiteli i bankarski poslovi, sve to ovisi o satelitima. Svemir je od ključne važnosti i za NATO, uključujući i mogućnost navigacije, prikupljanja informacija, komunikacije i detekcije lansiranja raketa negdje u svijetu. Utoliko je izuzetno važno da saveznici dobro znaju što se dešava u svemiru i da i dalje imamo pouzdane usluge koje nam stižu iz svemira i da NATO zadrži svoju tehnološku razinu", izjavio je Stoltenberg za DW.

Iako je veliko pitanje, je li svemir ikad bio korišten samo za miroljubive svrhe, uloga satelita u današnjim sukobima je od upravo krucijalnog značaja: bez njih su bespilotne letjelice beskorisne, jedva da bi bila moguća i komunikacija i raspored vojnih jedinica i u zraku i na moru i na tlu - da ne govorimo o sakupljanju informacija o eventualnom neprijatelju.

Donekle to priznaje i Stoltenberg: "Brza, učinkovita i sigurna satelitska komunikacija je ključna za naše jedinice. Okoliš svemira se korjenito promijenio u posljednjem desetljeću. U svemiru je sve veća gužva koja postaje sve veća sa stotinama novih satelita koji se lansiraju svake godine.

A sateliti su sve ranjiviji. Neke države, uključujući i Rusiju i Kinu, razvijaju anti-satelitske sustave koji mogu oslijepiti, onesposobiti ili oboriti satelite i stvaraju prijetnju onome što se zbiva u orbiti", kaže glavni tajnik NATO-a.

Bespilotna letjelica nad gradom
Ne samo navigacija i komunikacija na moru, zraku i na tlu: od raketa pa do bespilotnih vozila svih vrsta trebaju pomoć iz orbite: bez satelita je vojska izgubljena. Foto: AFP/K. Tribouillard

Samo će promatrati - za sad

U Ramsteinu neće nastati nekakvo oružje kao iz filmova znanstvene fantastike, nego središte gdje će se sakupljati informacije o onome što se zbiva u našoj orbiti. Naravno, vjerojatno će to vremenom prerasti i u zapovjedni centar gdje će se koordinirati mjere za zaštitu. Agencija objavljuje planove NATO-a i za druge aktivnosti saveznika u svemiru: trebao bi se stvoriti i svojevrsni institut koji bi razmatrao što se može i mora učiniti u svemirskom prostoru. On bi također mogao biti smješten u Njemačkoj, u Kalkaru u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija ili u francuskom Toulouseu.

Koliko god da su generali oduševljeni novim mogućnostima koje im daje tehnologija, tako su i sve više zabrinuti ako njihovi sateliti prestanu funkcionirati - i ostave njihove jedinice praktično gluhe i slijepe i potpuno izložene protivniku. Zato bi saveznici trebali vidjeti, kako tko koristi satelite i onda zajedničkim snagama razmotriti kako zaštititi vlastite satelite.

Tu se pojavljuje i pitanje, kako u ovim okolnostima uopće protumačiti famozni Članak 5. sporazuma NATO-a o slučaju međusobne pomoći ako bude napadnuta jedna od članica. Ali sateliti nisu geografska odrednica - je li napad na nečiji satelit povod za zajedničku akciju?

Indija lansira svoju raketu
Sve više zemalja je u stanju lansirati i satelite - ali se ubrzano razvijaju i metode uništavanja neprijateljskih satelita.Foto: picture-alliance/dpa/DRDO

Već bi se moglo i ratovati u svemiru

U svakom slučaju, francuski predsjednik Macron je još prošle godine najavio formiranje stožera za zaštitu svemira, tvrdeći kako je svemir "novo područje sukobljavanja." Trenutno u našoj orbiti postoji oko 2.400 satelita i nešto preko polovine, nekih 60%, tih satelita pripadaju nekoj od članica NATO saveza.

No zapravo vojna prijetnja nije jedina koja bi ugrožavala naše satelite: u svim tim desetljećima istraživanja svemira se naša orbita pretvorila u pravo smetlište po kojem prometuje oko pola milijuna komada kojekakvih dijelova, satelita koji već odavno ne funkcioniraju, raketa i misija koje su već davno zaboravljene.

A rat je već došao i u svemir: ne samo da već čitav niz zemalja lansira svoje satelite, nego se i sustavno razvijaju oružja za uništavanje protivničkih satelita. O tome se malo zna, ali je Rusija već izvela više testova raketa čiji je cilj uništavanje satelita, a čak je i Indija - nakon što je uspješno lansirala satelit, lansirala je i raketu čiji je cilj uništavanje satelita.