Savin: 'Ovo je rat u kojem sudjeluje Rusija'

DW: Gospodine Savin, u napadu na zrakoplov u Lugansku poginulo je 49 vojnika. Je li time dostignuta jedna nova razina sukoba?

Kyryl Savin: Vjerujem da je. To je do sada najveća tragedija u ovom antiterorističkom pohodu ukrajinske vojske. S jedne strane vlada velika žalost zbog tragične smrti vojnika, prije svega kod članova obitelji. No istodobno raste bijes na vladu, predsjednika i druge odgovorne koji su omogućili da se tako nešto dogodi. Jer, svi se pitaju: kako je jedan vojni zrakoplov mogao slijetati u zračnu luku koja nije sigurna?

Može li se reći da se radi o ratu?

To je po mom mišljenju već nekoliko tjedana tako i to od trenutka kada su ruska oklopna vozila prešla ukrajinsku granicu. Rusija, doduše, još uvijek ne želi priznati da sudjeluje u ovom ratu, govori se o dobrovoljcima i "samoobrani u Donbasu". No u stvarnosti se već dugo radi o ruskom oružju: takva oklopna vozila se ne mogu jednostavno naći na cesti, da bi se onda upotrijebila protiv ukrajinske vojske. Zato sam uvjeren da je ovo rat te da će iduća stvar, koju ćemo doživjeti, vjerojatno biti velika bitka za grad Lugansk.

Ako pogledamo rušenje zrakoplova kod Luganska, jasno je da je za to potrebno teško oružje. Očito su za napad upotrijebljene rakete zemlja-zrak. Je li time potvrđena sumnja da ruski predsjednik Vladimir Putin naveliko opskrbljuje separatiste oružjem?

Po mom mišljenju, to je apsolutno očigledno. A to nije prvi slučaj takve vrste. Još prije nekoliko tjedana je na istoku Ukrajine srušen jedan vojni helikopter, s istim raketama. To je krajnje moderno oružje koje se ne može jednostavno kupiti negdje na tržištu, pa čak ni na ruskom ilegalnom tržištu. To zna svaki stručnjak. Jednostavno se treba prestati s lažima i reći istinu: to je rat, a Rusija je jedna od strana u tom vojnom sukobu.

U svakom slučaju, rušenje zrakoplova je veliki udarac za takozvanu antiterorističku akciju ukrajinske vlade. Hoće li ova teška sigurnosna situacija u regiji Lugansk ugroziti ovu akciju ili bi ti aktualni događaji mogli biti povod za još žešće vojne mjere na istoku Ukrajine?

Vjerujem da će vojska sada stvarno krenuti još žešće protiv separatista. Jer, bijes stanovnika je velik. Ljudi se pitaju zašto novoizabrani predsjednik Porošenko ništa ne poduzima, kako u smjeru pregovora i mira, tako ni u drugom pravcu, odnosno da poduzme još odlučnije korake i brzo stvori činjenice na terenu. No još se nije dogodilo ni jedno ni drugo.

Zato vjerujem da su daljnji pregovori u ovom trenutku skoro nemogući te da će prije sve ići u smjeru da će vlada započeti provoditi konzekventne vojne mjere. Upravo u gradu Lugansku, ali i u Mariupolju, gdje se trenutačno puno toga događa, a i naravno u Slavjansku će vojska sada teškim oružjem i nazočnošću u velikom broju pokušati ponovo osvojiti zaposjednute gradove i mjesta.

Kyryl Savin je šef ureda njemačke zaklade Heinrich Böll u Kijevu. Prethodno je, među ostalim, radio i za Njemačku savjetodavnu skupinu gospodarstvo na Institutu za ekonomska istraživanja i politička savjetovanja u Kijevu. Od 2003. do 2007. je radio i u Njemačkom veleposlanstvu u Ukrajini. Savin je završio studij Međunarodni odnosi na Sveučilištu u Kijevu.

Razgovor je vodila Jeanette Seiffert.