Schmidt i Escobar na Balkanu: ima neka tajna veza

Karijerni diplomat Gabriel Escobar odlično poznaje stanje na Balkanu, slažu se gotovo svi. Govori nekoliko jezika, među kojima i srpski, a od 1998. je tri godine bio je na uzastopnim diplomatskim dužnostima u Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Posljednja, s koje ide na novu dužnost, je funkcija zamjenika američkog veleposlanika u Beogradu.

Stalno se priča o snažnijem američkom utjecaju na Balkanu, nakon posljednjih izbora u SAD-u. Hoće li zaista taj snažniji utjecaj biti oličen u zamjeni dosadašnjeg izaslanika Matthewa Palmera, vidjet će se nakon Escobarovih prvih poteza.

Jedna politika, kakva god da bude 

"Odlazak Palmera znači da nova administracija želi diskontinuitet u dosadašnjem odnosu prema regioji. Tako da dovode čovjeka koji će nepristrano provoditi tu politiku. Ali to ćemo vidjeti po prvim njegovim potezima”, kaže direktor novosadske organizacije Centar za regionalizam Aleksandar Popov, ističući da nitko od njih nije solo igrač, te da bi, kakva god ona bila, jedna politika trebala biti vidljiva. "Ovo do sada je bio jedan gemišt i političkih odnosa i međunarodnih predstavnika, kako EU-a tako i Amerike”.

Međutim, što će se od svega toga dogoditi i što će biti rezultat u praksi teško je reći, ali mnogi vjeruju da značajnijeg zaokreta u politici neće biti. Politika prema zemljama Zapadnog Balkana bit će ista kao i posljednjih deset godina."Ključni problem će i dalje biti odnos Beograda i Prištine i neka vrsta medijacije u tom procesu. Zbog situacije s Afganistanom, pomjeren je fokus međunarodne zajednice sa Zapadnog Balkana, pa bi bilo dobro spustiti se malo na zemlju i ne očekivati da se svijet vrti samo oko vas”, kategorična je Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, koja vidi vezu u imenovanju Escobara s imenovanjem novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Osovina Schmidt – Escobar 

"Više očekujem pritiske od strane Sjedinjenih Američkih Država, koje posebno BiH gledaju kao svoje čedo, jer su one već i ranije poduzele konkretne mjere protiv nekih političara, u vidu sankcija (Milorad Dodik op.a). Čini mi se da je dolazak Schmidta veća posvećenost rješenju slučaja zvanog BiH kao i da je ta posvećenost usaglašena s Amerikom. Hoće li ovo djelovanje donijeti neka poboljšanja i pomake na Zapadnom Balkanu, teško je predvidjeti”, kaže Topić.

Djelovanje međunarodne zajednice, bilo kroz EU ili Ameriku, izjednačilo se sa čekanjem na Godoa, kaže Topić ali je veći problem što domaći političari čekaju pomoć sa strane, bez bilo kakvih samostalnih rješenja.

Zanimljivo je da je Escobar u jednoj od misija bio šef kabineta u Uredu visokog predstavnika u Banjaluci, ali i šef ureda američkog veleposlanstva u ovom gradu. Pojedini mediji u BiH posljednjih dana prenose informaciju da je Escobar “bio vrlo aktivan oko izbora Milorada Dodika za predsjednika Republike Srpske 2010.”, iako je to malo vjerojatno, s obzirom na popularnost koju je stranka na čijem je on čelu (SNSD) imala u to vrijeme. To međutim ne isključuje mogućnost tih aktivnosti nekoliko godina ranije, kada je došao na vlast. U svakom slučaju ta podrška, kako su je tada zvali, “svježi dašak vjetra na Balkanu”, ovoga puta bi mogla izostati, kaže Popov.

Ostao je samo eho 

"Escobar poznaje cijeli teren i ima ogromno iskustvo. Ali od Dodika, američkog eksponenta i alternative nacionalističkim liderima, ostao je samo eho. Ovaj Dodik koji je danas na sceni i koji je izložen američkim sankcijama, ne može imati ni naklonost američkog izaslanika”, kaže Popov, uz ocjenu da bi ovaj val diplomatske ofanzive mogao biti jasnije omeđen konkretim ciljevima, i kada je riječ o odnosima Beograda i Prištine ali i kada je riječ o odnosima u BiH.

Ipak, svi se slažu da će Amerika na Balkanu biti prisutna kao podrška EU-u, bez nametanja bilo kakvih rješenja. To je nedavno rekao i Escobarov prethodnik Palmer - EU je tu da vodi pregovore između Beograda i Prištine, krajnji cilj Amerike je uzajamno priznanje, ali se Amerika neće miješati u odluke. Ono što bude dogovoreno, mora biti provedeno, rekao je Palmer tokom posljednjeg posjeta zemljama Zapadnog Balkana.

"Amerika će igrati iz drugog plana, Europa je ovdje broj jedan. Amerika želi ponovo uspostaviti suradnju s EU-om i bit će više podrška nego što će voditi glavnu riječ”, rekao je za BHT Ivan Vujačić, bivši veleposlanik Srbije u SAD-u.

Crna Gora kao najveći saveznik 

Analitičari su mišljenja da će Escobar, zahvaljujući svom iskustvu u BiH, Crnoj Gori i Srbiji, moći doprinjeti dogovorima koji bi se konačno mogli realizirati i u praksi. Prvenstveno se to odnosi na pregovore između Beograda i Prištine, ali i eventualno pokretanje priče o nekom obliku drugačijeg Dejtonskog sporazuma u BiH.

Što se tiče Crne Gore, Palmer je početkom srpnja, tokom posjeta ovoj zemlji, pohvalio privrženost premijera Zdravka Krivokapića “zajedničkim vrijednostima”, pozivajući Crnu Goru da se ne pokoleba na svom euroatlantskom putu. Tada je rečeno da SAD "cijeni doprinos Crne Gore razvoju regionalne stabilnosti i mira na Zapadnom Balkanu”, ali da je sada u fokusu borba protiv korupcije i transnacionalnog organiziranog kriminala – dva ključna područja za pristupanje Crne Gore Europskoj uniji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu