Sedam novih članica službeno primljeno u NATO

”Kada je NATO osnovan, narodi ovih sedam država bili su zarobljenici diktatura, morali su trpjeti gorke tiranije i boriti se za svoju neovisnost. Svi ovi narodi svoju su slobodu zaslužili svojom odvažnošću i izdržljivošću. I danas stoje s nama u ovom veličanstvenom savezu kao punopravni i ravnopravni partneri.” Ovim je riječima američki predsjednik George Bush podsjetio na trnovit put kojim je sedam zemalja prošlo do svog članstva u NATO. Nove članice, nastavio je Bush, ovom su obrambenom savezu donijele dobit u moralnoj jasnoći, jer u svim tim zemljama se zna koliko je visoka cijena slobode. Nakon terorističkih napada na New York i Washington NATO je prvi put u svojoj povijesti aktivirao članak 5 o statusu u NATO-u, prema kojem je obveza ostalih pomoći nekoj od članica ako je napadnuta. Za Busha nema dvojbe da NATO danas znatan dio opravdanosti svog postojanja nalazi u toj zajedničkoj borbi protiv terorizma. No, glavna misija novoga NATO-a i dalje je ista: ”Obrana njegovih članica protiv bilo koje agresije.” A savez se, naglasio je Bush, suočava s novim neprijateljem, koji je donio smrt nevinim ljudima od New Yorka do Madrida: ”Teroristi mrze sve što simbolizira ovaj Savez. Preziru našu slobodu, boje se našeg jedinstva, žele nas razdvojiti, a to im neće uspjeti.”

Pohvalio je zasluge novih članica i zemalja kandidata u Afganistanu i Iraku. Budući da je šest od sedam novih članica pripadalo Varšavskom paktu, a da su tri baltičke države bile dio Sovjetskoga saveza - nezadovoljstvo Rusa je očito. Ruski ministar obrane Sergej Ivanov nedavno je upozorio NATO da bude suzdržan s uspostavom baza na Baltiku, jer ako tamo bude stacionirano deset tisuća vojnika Sjevernoatlanskog vojnog saveza, Rusija će u Kaliningradu poduzeti protumjere. Američki predsjednik o problemu s Moskvom nije izravno govorio, ali je istaknuo da Savez proširuje krug svojih prijatelja otvarajući novo poglavlje u partnerstvu s Rusijom. Glavni NATO-ov tajnik Jaap de Hoop Scheffer ističe da je to partnerstvo u obostranom interesu: ”Snažno partnerstvo koje ne znači da ćemo raspravljati samo o jednostavnim stvarima, već u tom odnosu moramo riješiti i puno veće probleme.”

Prije ove svečanosti novim je članicama američki ministar vanjskih poslova Colin Powell podijelio povelje. Od osnutka Saveza svi službeni dokumenti NATO-a moraju biti pohranjeni u Washingtonu. Prvi informalni susret proširenoga saveza održat će se 2. travnja u Bruxellesu, a tada će pred glavnim zapovjedništvom biti istaknute zastave svih 26 zemalja.

Na svečanosti prijama sedam novih članica bili su nazočni i premijeri triju zemalja kandidata: Hrvatske, Albanije i Makedonije, koje je Bush posebno pozdravio, te im zajamčio da za te države vrata NATO-a ostaju otvorena. "Ove tri zemlje, združene u Jadranskoj povelji, izgrađuju snažne demokracije koje mogu pridonijeti NATO-ovim naporima, a Sjedinjene Države te napore podupiru", rekao je američki predsjednik. Hrvatski premijer Ivo Sanader je prethodno izjavio da njegova vlada nije zadovoljna samo politikom otvorenih vratiju, te je najavio da će od predsjednika Busha id rugih najviših američkih dužnosnika zatražiti da se na summitu u Istanbulu u lipnju kaže kako je Hrvatska sljedeća koja će ući u Savez. No, nakon prijama u Bijeloj kući, kako navodi hrvatska novinska agencija Hina, Sanader je rekao da se ipak nije razgovaralo o konkretnim potezima i datumima vezanim uz Hrvatsku, jer svečanost ipak nije bila odgovarajuća prigoda.