Sicher surfen für Schüler

"Dobro jutro, gospođo Schubert.“ Učenici osmog razreda ustaju uz pozdrav učiteljici. Uobičajeno jutro u Freiherr- von-Stein gimnaziji u njemačkom gradu Leverkusenu. No danas je umjesto standardne nastave na rasporedu predavanje o zaštiti podataka. Cilj je jasan: mladi trebaju naučiti kako sigurno surfati po internetu. Jer internet za djecu nije mjesto kojim se ona mogu sasvim opušteno kretati: tu vrebaju virusi, zlostavljanja, mogućnost manipulacije osobnim podacima ili opasnost njihova brisanja, pa i pedofilija.

Upravo od navedenih opasnosti roditelji i učitelji žele zaštititi djecu. Zbog toga je ova gimnazija pozvala Christinu Kühnl iz Strukovne udruge povjerenika za zaštitu podataka. “Tko od vas ima Facebook profil?”, upitala je ova pravnica razred. Gotovo svi su podignuli ruku, a s njima i Dennis Kirchner. Iako ima 14 godina, Dennis ima 380 Facebook prijatelja. Također je aktivan na Instagramu i Whats-Appu.

Sveznajući Facebook

"Sve što pišete, objavljujete te s kime pričate na takozvanom chatu Facebook registrira“, objašnjava Kühnl te dodaje kako ova društvena mreža potom dalje obrađuje sve sakupljene podatke. Svaki put kada izrazite želju za klikom na 'like' ili 'sviđa mi se' za određenu stranicu, Facebook to ne propušta zabilježiti. Razred je nakon ovog objašnjenja šokiran, a netko u pozadini promrmlja: "Fuck“. Interes učenika za ovom temom je toliko velik da pravnica Kühnl jedva uspjeva odgovoriti na sva pitanja. Čak i kada dobro poznaju internet i društvene mreže, većini školaraca nije poznat rizik kojim se izlažu u virtualnom svijetu.

Gotovo svi mladi u dobi od 10 do 18 godina su redovito online, pokazuje jedna studija Strukovnog udruženja njemačkog poslovanja na internetu. Na internetu mladi traže razne informacije, gledaju filmove, dopisuju se s prijatelima i slušaju glazbu. Tri četvrtine ih je aktivno i na društvenim mrežama. Daleko najpopularniji servis među djecom i mladima jest Facebook.

Oprez pri objavljivanju

"Facebook zarađuje upravo na informacijama koje mu vi dajete“, objašnjava pravnica Kühnl. Samo jedna od mogućnosti za zaradu na korisnicima jesu personalizirane reklame. U SAD-u se trenutno raspravlja o opciji prodavanja pristupa nečijem profilu. "Neki poslodavci od kandidata koji se natječu za posao traže i lozinku njihova Facebook profila, kako bi dobili dojam o mogućim zaposlenicima.“ Školarci su šokirani. Je li to uopće legalno?

Zbog toga svatko mora paziti koje fotografije i koje podatke dijeli s prijateljima na Facebooku. Dennis to već zna. Neprikladne fotografije koje bi ga mogle dovesti u neugodnu situaciju, ne objavljuje. Zbog toga Dennis ne vidi nikakav problem u činjenici da je njegov Facebook profil otvoren za javnost. Opcije za osiguravanje privatnosti na internetu se očito također mjenjaju.

Prozirni surferi

Do čega sve manjak opreza na internetu može dovesti, Christina Kühnl pokazuje učenicima kratkim filmom. Radi se o muškarcu koji želi naručiti pizzu na kućnu adresu. No pizzerija može vidjeti i njegov Internet profil i zdravstveno stanje. Zbog toga mu daju samo vegeterijansku pizzu te onemogućavaju da plati kreditnom karticom. "Svi vaši podaci se u jednom trenutku mogu koristiti u nekoj vrsti virtualne banke podataka“, priča Kühnl školarcima te prelazi preko ostatka prezentacije: zaštita podataka, cyber mobing, autorska prava te informacijsko samoodređenje.“

Sve navedeno jesu teme o opasnostima koje vrebaju na internetu. Kombinacijom elemenata zastrašivanja, satiričnih filmova i praktičnih savjeta mladi se mogu senzibilizirati da pametno koriste internet. Učenici koriste priliku i međusobno si postavljaju brojna pitanja. Inače je tema korištenja interneta bila samo usput spomenuta kroz druge nastavne predmete.

Sigurne lozinke

"Koliko su zaista sigurne vaše lozinke?“, upitala je pravnica razred. Pritom pokazuje djeci da čak i dugačke lozinke danas mogu biti otkrivene. Ono što pomaže da se to ne dogodi jesu lozinke koje se sastoje od posebnih znakova te brojeva. Najbolje je da zamisliti jednu dugačku rečenicu te iz nje izvući samo početna slova svake riječi. Naprimjer "Ja sam fan nogometnog kluba Nürnberg i idem na sve domaće utakmice.“ U tom slučaju lozinka bi glasila „JsfnkNiinsdu“. Nemoguće za "razbiti“. "Lozinke su kao i donje rublje“, slikovito objašnjava gošća razredu. "Trebaju biti dugačke, često ih se treba mjenjati i nikad ne dijeliti s prijateljima.“ "Kako to da donje rublje treba biti dugačko?“, upita ju potom jedna djevojčica.

U tom trenutku zazvoni školsko zvono. Predviđenih 100 minuta je prošlo, a Christina Kühnl nije uspjela proći niti pola svoje prezentacije. No, to nije veliki problem. "Nadam se da će prijatelji, roditelji i učitelji i dalje osvještavati mlade o ovoj temi“, objašnjava ova stručnjakinja za sigurnost na internetu. "Naše predavanje je samo dalo poticaj daljnjem razmišljanju o ovoj temi.“ Barem je do Dennisa poruka doprijela. On više ne želi gledati filmove preko preko interneta, jer na taj način njegovo računalo može biti zaraženo brojnim virusima.