Siriji prijeti glad

Tijekom tri i pol godine od početka rata stanovništvo Sirije je prvo izgubilo pažnju javnosti, a onda i financijsku potporu. U utorak (02.12.) je Svjetski program hrane UN-a (World Food Programme - WFP) najavio da mora obustaviti dostavu pomoći sirijskim izbjeglicama. Organizaciji nedostaje 64 milijuna dolara. Toliko je naime ovoj organizaciji potrebno kako bi barem u prosincu mogla pružiti stanovništvu neophodnu pomoć u hrani. No tog novca nema iako su brojne donatorske zemlje obećale pomoć. One do sada to obećanje nisu ispunile.

Do sada je WFP mogao pružiti pomoć za skoro tri i pol milijuna izbjeglica koje se nalaze u sirijskom susjedstvu. Glasnogovornica WFP-a Abeer Etefa kaže da će ubuduće biti moguće pružiti pomoć za samo još 200 000 "najugroženijim" osobama. Brojnim Sirijcima zbog toga prijeti glad. "Raspolažemo životnim namirnicama samo još do siječnja", kaže Etefa.

Cinična medijska strategija

I sirijski civili, koji se nalaze izvan zemlje, su taoci rata. No onima koji su ostali unutar sirijskih granica život ugrožavaju s jedne strane vojska režima Bašara al-Asada, koja je posljednjih mjeseci improviziranim bombama iz helikoptera zasipala cijele gradove i s druge strane terorističke grupe poput "Islamske države", koja se nemilosrdnom žestinom obračunava sa svima koji joj se ne pokore.

Zahvaljujući svojim, iz medijske perspektive spektakularnim akcijama, odsijecanja glava taocima "Islamska država" je privukla pažnju javnosti širom svijeta. Zbog toga su zločini Asadovog režima u javnoj percepciji pali u drugi plan. To je Asadovom režimu dalo mogućnost da preporuči sebe međunarodnoj zajednici kao saveznika u borbi protiv IS-a. Međunarodna zajednica međutim još zazire od toga da prihvati ispruženu ruku. Video snimci na kojima se vidi odrubljivanje glava taocima sa Zapada stavlja međunarodnu zajednicu pod pritisak: U IS-u i njegovim brojnim sljedbenicima u Europi brojni građani Zapada vide veću opasnost od Asadovog režima.

Glad kao oružje

Sada bi dakle nakon promjene mišljenja u javnosti mogla uslijediti i politička promjena. Ako WFP više ne bude mogao pružati pomoć sirijskom civilnom stanovništvu, onda će se pod pritiskom naći i Asadovi sekularno orijentirani protivnici. Ukoliko sirijskim civilima zaprijeti glad, onda se povećava i pritisak na borce da odustanu od borbi i konačno okončaju sukob. U tom slučaju bi uvjete za okončanje konflikta diktirao samo Asadov režim. U svakom slučaju se u protekle tri i pol godine rata nije dalo primijetiti da Asad u svom političkom proračunu uzima u obzir zahtjeve sirijskog stanovništva. Glad stoga djeluje kao dodatno oružje režima.

Potrebna pomoć financijski jakih država

Nakon tri i pol godine rata dijelu međunarodne zajednici sada očito nedostaje snaga i volja da i dalje podržava Sirijce. Za to postoje različiti razlozi, kaže Luise Amtsberg iz Stranke Zelenih, ona je članica Odbora za ljudska prava i humanitarnu pomoć njemačkog Bundestaga. Ona kaže kako pojedine države jednostavno nemaju sredstva da daju svoj doprinos, dok druge odustaju zbog unutarnjepolitičkih premišljanja.

Utoliko više su sada potrebne finanancijski jake države, kaže ona i dodaje da je u njihovom vlastitom interesu da se angažiraju. Jer, kaže Amstberg, okončanje pomoći WFP-a je humanitarni, ali i sigurnosnopolitički problem. Naime, smanjenje humanitarne pomoći stavlja pod dodatni pritisak susjedne zemlje među kojima je većina udomila više od milijuna izbjeglica. "Upravo u Libanonu se pokazuje koliko je bespomoćno zemlja preopterećena situacijom s izbjeglicama. Mi Europljani ne možemo imati interes da se još i ta zemlja destabilizira i postane krizno žarište", kaže Luise Amtsberg.

Moć slika

Složenost rata u Siriji stvara probleme i brojnim njemačkim organizacijama za pomoć. Brojni frontovi, koji se često mijenjaju otežavaju i spremnost Nijemaca za davanje donacija. Tako je Savez njemačkih humanitarnih organizacija "Deutschland hilft e.V." tijekom dvije godine prikupio pomoć za Siriju u visini od ukupno 4,3 milijuna eura. Za sjever Iraka je u samo pola godine skupljeno 4,8 milijuna eura. Indirektno i potpuno bez namjere udio u tome ima i "Islamska država." "Dramatične slike sa sjevera Iraka su animirale Nijemce na skupljanje velike pomoći", kaže Birte Steigert, službenica za odnose s javnostima "Deutschland hilft e.V".

Zbog toga je, prema procjenama Luise Amtsberga, potrebno povećanje pomoći od strane države. U tom smislu bi bio i prijem izbjeglica, kaže Amtsberg. "Jer ako ljude tamo ostavite prepuštene samima sebi, i ako oni tamo izgladne, onda više ni njemačka azilantska politika ne koristi da bi im se pomoglo", kaže Amtsberg.