Siromašni Romi - europski problem

U zapadnoj Europi integracija Roma već dulje vrijeme slovi kao problem koji se isključivo tiče zemalja jugoistočne Europe iz kojih ti Romi dolaze. Političkih apela, konkretnih programa pomoći i izjava namjere a sve to u cilju poboljšanja socijalnog položaja Roma, ne nedostaje. 2005. 8 zemalja srednje i južne Europe proglasilo je "Desetljeće Roma", program koji bi novcem Svjetske banke životne uvjete Roma do te mjere poboljšao da zapravo ne bi bilo ni potrebe za iseljavanje u imućnije zemlje.

No ta očekivanja se nisu ispunila. Dapače, financijska kriza je dodatno produbila jaz između bogatih i siromašnih u Europi. Južna Europa je posebice pogođena posljedicama krize eura. Uz to u tranzicijskim društvima poput Rumunjske i Bugarske je nešto više od 20 godina nakon padova komunističkih režima, socijalna podijeljenost veća nego ikada. Rubne skupine socijalnog spektra poput Roma su najosjetljivije na ove promjene u društvu. Romi se istodobno suočavaju i s rastućim nasilnim rasizmom desno ekstremnih grupa. Stoga ne treba čuditi kada ova društvena grupa ugrabi svaku priliku za poboljšanjem životne situacije pa se tako stotine tisuća Roma uputi u smjeru Njemačke i ostalih zemalja zapadne Europe. No i ovdje, što pokazuje primjer nasilnog protjerivanja Roma tijekom vladavine Nicolasa Sarkozyja, ne vlada pretjerana tolerancija.

Veliko financijsko opterećenje i socijalne napetosti

Od ulaska Rumunjske i Bugarske u Europsku uniju 2007., useljavanje Roma u Njemačku se više nego udvostručilo. Njemački gradovi poput Dortmunda, Mannheima i Berlina se nalaze pred teško rješivim problemima jer se masovno useljavanje Roma iz Rumunjske i Bugarske donosi ogromne financijske troškove za socijalne sustave. I s Romima je u Njemačku uselila i čitava paleta socijalnih napetosti koje svojim načinom života ovaj narod uzrokuje i u zemljama porijekla.

Jer za razliku od tisuća dobro obrazovanih Rumunja i Bugara koji već godinama iseljavaju u Europsku uniju u potrazi za poslom, mnogi Romima zbog svog specifičnog načina života i velikog siromaštva općinama i gradovima zadaju velike probleme. Mnogi žive u objektima koji su u vrlo lošem stanju, u nemogućim higijenskim uvjetima, bez zdravstvenog osiguranja, na rubu ilegalnosti. S obzirom da useljenici iz Bugarske i Rumunjske zasad ne smiju raditi u Njemačkoj, mnogi prijavljuju lažna poduzeća i tako dolaze do socijalne pomoći. Na to naravno s negodovanjem reagira ostatak društva čime je poremećen socijalni mir.

Pritom se ignorira činjenica da u Njemačkoj živi velik broj Roma koji su dobro integrirani i ne izdvajaju se od ostatka društva.

Migracija Roma zbog siromaštva - i u Njemačkoj velika tema

No unatoč tomu su migracije uzrokovane siromaštvom i to brojčano najjače manjine u Europi (između 10 i 12 milijuna) postale važna tema i u Njemačkoj. I to bez obzira na činjenicu da mnogi ne žele jasno govoriti o ovom problemu. Zbog sustavnog ubijanja Sinta i Roma za vrijeme vladavine nacionalsocijalizma Njemačka nosi veliku povijesnu krivnju. Zato svatko tko glasno kritizira probleme koji su nastali zbog Roma može strahovati da ga se optuži za političku nekorektnost. No isto tako ni izbjegavanje teme ne pomaže jer samo će jasna analiza stanja pomoći u rješavanju problema.

Njemački gradovi ne izlaze na kraj s tolikim "migrantima siromaštva" i traže pomoć od središnjih vlasti i europskih socijalnih fondova. Općine i gradovi istodobno sa strahom gledaju na 1.siječanj 2014. kada će europsko tržište rada u potpunosti biti otvoreno za građane Bugarske i Rumunjske.

Ograničenje potpunog pristupa tržištu rada, kako to neki sada traže, čime bi se jasno diskriminirala jedna etnička skupina, protivilo bi se osnovnim načelima Europske unije. Nada da će zemlje jugoistočne Europe naglo poboljšati životne uvijete Roma se isto tako neće ostvariti. Mnogo je važnije da se prihvati da je integracija Roma sveeuropska zadaća. Cilj mora biti borba protiv siromaštva kod Roma i trajno poboljšanje izgleda za bolje obrazovanje i to bez obzira gdje oni htjeli živjeti.