Sjeverni tok: mnogo špekulacija, malo činjenica
26. rujna 2023
U dva sata ujutro 26. rujna 2022. seizmološke službe u Danskoj, Švedskoj i Njemačkoj registrirale su slab potres. Istovremeno zaposlenici operatera plinovoda Sjeverni tok registriraju nagli pad pritiska u plinovodu dugom 1.200 kilometara koji povezuje Rusiju i Njemačku. Kada je svanulo iznad Baltičkog mora, iz zrakoplova u blizini danskog otoka Bornholm vidjeli su se ogromni mjehuri plina metana kako se izdižu na površinu s dubine od oko 80 metara.
Slijede daljnji šokovi. Ubrzo postaje jasno: tri od četiri cijevi plinovoda Sjeverni tok su dignuta u zrak. Uništen je središnji element njemačke i europske energetske infrastrukture. Tim je napadom rat u Ukrajini, koji je u tom trenutku bjesnio već dobrih sedam mjeseci, na kraju stigao i do njemačkih kotlovnica.
Oštre prve reakcije
A onda su činjenice ustupile mjesto nagađanjima, špekulacijama i sumnjama. Neposredno nakon eksplozije mnogi su i dalje upirali prstom u Moskvu. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak je na Twitteru (danas X) napisao: „Curenje plina velikih razmjera na Sjevernom toku 1 nije ništa drugo nego teroristički napad koji je planirala Rusija i akt agresije na EU."
Službene izjave bile su oštre: „Svako namjerno ometanje aktivne europske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najsnažnije moguće reakcije", objavila je na Twitteru tada predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslije razgovora s danskom premijerkom Mette Frederiksen dan poslije napada.
Ali ni godinu dana nakon eksplozija na morskom dnu još uvijek nije posve jasno tko stoji iza toga. Istrage su u toku u Njemačkoj, Švedskoj i Danskoj. Ali vrlo malo rezultata se objavljuje u javnosti. Utoliko se više pažnje poklanja informacijama koje objavljuju istraživački novinari.
Tragovi vode do Ukrajine
U ožujku 2023. njemački novinarski tim izazvao je pometnju istraživanjem koje je pokazalo da tragovi upućuju na Ukrajinu. Glavnu ulogu je navodno imala 15 metara duga jedrilica Andromeda. Prema istraživanju njemačke javne televizije ARD i tjednika Die Zeit, pet muškaraca i jedna žena isplovili su jedrilicom iz luke Warnemünde na Baltičkom moru 6. rujna 2022. godine, skoro tri tjedna prije napada. Na brodu su, kako navodi Savezni ured kriminalističke policije, pronađeni tragovi eksploziva - istog onog koji je pronađen i na dnu Baltičkog mora.
Početkom lipnja u američkom listu Washington Post se pojavio izvještaj koji podržava ovu verziju. Prema tom izvještaju, europske i američke tajne službe su još u lipnju 2022. upozorene na planove ukrajinskih specijalaca da napadnu plinovod Sjeverni tok. Obavještajni podaci su detaljni: konkretno se govori o šest ljudi, roniocima, o jahti… Prema pisanju Washington Posta, taj tim je bio direktno pod zapovjedništvom najvišeg ukrajinskog časnika, generala Valerija Zalušnog. No ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski navodno nije bio obaviješten o planovima.
Nakon opsežnog istraživanja krajem kolovoza, tim sastavljen od više od 20 novinara iz njemačkog magazina Spiegel i javne televizije ZDF također je došao do zaključka: „Tragovi vode u jednom smjeru: prema Ukrajini." Wolf Wiedmann-Schmidt je bio član tog tima. Ovaj novinar je za DW potvrdio da "istražitelji nisu pronašli ništa što bi moglo dokazati da bi iza toga mogla stajati Rusija, a još manje da bi iza napada mogao biti SAD". „Za to uopće nema dokaza", istaknuo je.
U veljači je američka reporterska legenda Seymour Hersh osumnjičio SAD kao pokretače ovog napada na Sjeverni tok. No njegova je priča pokazivala niz nelogičnosti. Osim toga, on je svoj izvještaj bazirao samo na jednom i to anonimnom izvoru.
Motivi u Moskvi i Washingtonu
No Hersh je ukazao na izjave američkog predsjednika Joea Bidena tokom nastupnog posjeta kancelara Olafa Scholza početkom veljače 2022. godine, prije ruskog napada na Ukrajinu. Naime, Biden je tada rekao novinarima: „Ako Rusija izvrši invaziju, Sjeverni tok 2 više neće postojati. Mi ćemo mu stati u kraj.“ Slične izjave dali su i drugi najviši američki političari.
A njemačko-rusko energetsko partnerstvo svakako je već dugo bilo trn u oku SAD-a - mnogo prije početka rata – kao i Ukrajini i drugim europskim zemljama. Washington je dugo pokušavao spriječiti izgradnju Sjevernog toka 2 i otezao sa sankcijama.
Ali Rusija je također mogla imati motiv za uništenje plinovoda: jer je ruska tvrtka Gazprom već́ u ljeto 2022. zaustavila transport plina Sjevernim tokom 1 – i time prekršila svoje ugovorne obveze. To je moglo otvoriti vrata za regresne zahtjeve zapadnih partnera. Zbog uništenja plinovoda se Gazprom sada može pozivati na „višu silu" – a zahtjevi za regres bi mogli biti nevažeći.
Ratni zločin po međunarodnom pravu
Po međunarodnom pravu napad na Sjeverni tok bi bio nezakonit čak i u okviru vojnog sukoba, objašnjava za DW stručnjak za međunarodno pravo iz Bonna Stefan Talmon. „Plinovodi Sjeverni tok su projekt civilne infrastrukture. Prema Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda, uništavanje civilne infrastrukture nije samo kršenje međunarodnog prava, već́ čak i ratni zločin."
No pitanje je hoće li ikada uopće doći do suđenja. Kancelar Olaf Scholz (SPD) zalaže se za pokretanje sudskog spora u Njemačkoj u vezi s napadima na Sjeverni tok. Ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (SPD) nada se da će savezni državni odvjetnik pronaći dovoljno dokaza za podizanje optužnice.
No s obzirom na moguću krivnju Ukrajine, berlinski istraživački novinar Wiedmann-Schmidt ima potpuno drugačija iskustva pri susretu s predstavnicima vlade: njemu se čini kao da žele izbjeći ovu temu. „Ali mislim da oni ne mogu jednostavno odbaciti tako ozbiljan zločin. A ne mogu ni obustaviti podršku Ukrajini u ratu protiv Rusije. To nije opcija."
Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu