Slovenija (ni)je Cipar

Deutsche Welle: Slovenija je dugo važila za primjernog učenika širenja Europske unije na istok. Sada više sliči na crnu ovcu – kako je moglo doći do toga?

Alenka Bratušek: „Ne smatram da je Slovenija crna ovca. U ovom trenutku jesmo u teškoj situaciji, ali znamo što nam je činiti. Imamo dva ključna projekta koje treba provesti ove i narednih godina: oporavak gospodarstva i konsolidacija financija. Pri tom je najvažniji oporavak banaka, kako bi one mogle ponovo financirati gospodarstvo.“

Želite stabilizirati proračun i privatizacijama. Kako će se to odvijati u tako kritičnom tržišnom okruženju? Belgijska banka KBC se nedavno riješila svog udjela u poludržavnoj Novoj ljubljanskoj banci (NLB) – nezadovoljna tom investicijom?

„Nova ljubljanska banka je poseban slučaj. Odluka banke KBC da se povuče ima veze s njezinim vlastitim problemima. Ona je u Belgiji dobivala pomoć države i morala se odreći nekih investicija. Mislim da će neke naše banke, čim se malo oporave, postati utoliko interesantnije za strane investitore. Već više puta sam rekla da će, nezavisno od razvoja situacije, jedna od poludržavnih banaka uskoro biti na prodaju.“

Upravo namjeravate stvoriti jednu banku za nesigurne vrijednosnice (bad bank), a istovremeno ćete već u lipnju morati refinancirati državne obveznice u vrijednosti od sedam milijardi eura. Kako ćete to uspjeti?

„Loša banka je već osnovana i radi. Smatramo da ćemo već do lipnja preraditi dio trulih kredita naših banaka. Tek prije dva tjedna smo mogli plasirati državne obveznice u vrijednosti od 1,1 milijardi eura, a to nije malo. Tamo smo dobili na vremenu pa ćemo na miru moći plasirati i nove državne obveznice. Sigurna sam da će nam to i uspjeti.“

Doduše, tim obveznicama ste dali rok od 18 mjeseci u Vašoj zemlji, dakle u Vašim vlastitim bankama. Zašto ste, znajući to, i dalje tako uvjereni da Slovenija neće postati sljedeći Cipar?

„Moram razjasniti da postoji velika razlika između ciparskih i slovenskih banaka. Slovenski bankarski sustav je mnogo, mnogo manji a Slovenija nije porezna oaza i njezino gospodarstvo je orijentirano na izvoz.“

Snaga slovenskoga gospodarstva zaista i leži u mnogobrojnim poduzećima srednje veličine, ali upravo ona su najviše i pogođena krizom banaka i zarobljena kreditima. Kako mislite riješiti taj problem?

„Upravo rekapitalizacijom našeg bankovnog sustava. To za nas ima najviši prioritet i svakodnevno se bavimo tim problemom. Moramo ih osloboditi iz klopke u kojoj su se našla. Srednja poduzeća su motor i pokretačka snaga slovenskoga gospodarstva i moraju imati pristup kreditima. Na tome radimo 24 sata dnevno.“

Znajući to, zar ne bi bilo jednostavnije osloniti se na pomoć Fonda za spas eura?

„Ne. Sigurna sam da mi možemo Europi i financijskim tržištima dokazati da sami možemo riješiti svoje probleme. Uvjerena sam da je to najbolji put za sve: za ljude i za privredu. Bolje je tim putem ići sam – bez Trojke EU-a.“

Sa slovenskom premijerkom Alenkom Bratušek razgovarao je Frank Hoffmann.