Ograničene mogućnosti Zapada

Napadi na ruske oporbene političare unutar i izvan Rusije nisu ništa novo, kao ni taktika Kremlja u kojoj se svaka povezanost s napadima opovrgava a činjenice, koji su na Zapadu dovoljno potkrijepljene, dovode u pitanje. Ni u slučaju Navaljni se ništa ne razlikuje.

Njemačka kancelarka Angela Merkel govori o "pokušaju ubojstva" Navaljnog. Dokazi da je otrovan sovjetskim bojnim otrovom „novičok", prema informacijama iz njemačke vlade, su "jasni". Kancelarka Merkel, Europska unija i  NATO u svojim izjavama su izrazili ogorčenje i zatražili pojašnjenje ruske vlade.

Vlada u Moskvi pak najprije želi provjeriti informacije iz Berlina i izražava negodovanje zbog optužbi. Razmjenjuju se oštre diplomatske note i pozivaju veleposlanici na informativne razgovore. U sljedećih nekoliko dana, kako je najavio njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas, sa zapadnim partnerima bi se trebao savjetovati o "primjerenom odgovoru".

Što je primjereno?

Dosta se razgovaralo, smatra u svom članku za „Zeit online" stručnjak za Rusiju Klaus Segbers. On ističe da se dalje "nadmudrivanje" s Kremljem ne isplati: "Razgovarati ima smisla samo ako postoje minimalni standardi ponašanja koji se poštuju i ako postoje interesi koji se bar djelomice preklapaju." Zapad će, kako je još rekao, morati povući jasne crvene linije koje su neophodne. Rusija je, kako je pojasnio, okupirajući dijelove Gruzije i Ukrajine, oborivši putnički zrakoplov MH-17 i brojnim napadima na oporbene političare pokazala da nema interesa za komunikaciju sa Zapadom.

Helmut Scholz, glasnogovornik stranke Ljevica za vanjsku politiku u Europskom parlamentu, smatra da je to pogrešan pristup. On drži da bi se kontakti s Moskvom trebali intenzivirati: "Vjerujem da dalja eskalacija i konfrontacija u bilateralnim odnosima nisu nimalo korisni, potrebna nam je suradnja."

Ne razgovarati, već sankcionirati?

Brzo su se pojavili i zahtjevi za uvođenje sankcija usmjerenih protiv aktualnog projekta plinovoda "Sjeverni tok 2". Za obustavu radova na gotovo dovršenom plinovodu, koji kroz Baltičko more direktno povezuje Rusiju i Njemačku, nije se založio samo Klaus Segbers, nego i predsjednik Odbora za vanjske poslove u Bundestagu, Norbert Röttgen (CDU). Stručnjak stranke Slobodnih demokrata za vanjsku politiku (FDP) Alexander Graf Lambsdorff je pak rekao da potpuno napuštanje projekta nije primjereno, nego treba uvesti "moratorij", obustavljanje gradnje dok se ne riješi slučaj Navaljni.

Kancelarka Merkel je do prije nekoliko dana čvrsto stajala iza "Sjevernog toka 2" - projekta koji je provođen usprkos velikom protivljenju unutar EU-a. Šef bavarskog CSU-a i pokrajinski premijer Markus Söder, priskočio je u četvrtak (03.08) kancelarki u pomoć te rekao da Navaljni i plinovod nemaju nikakve veze jedno s drugim.

Bolne sankcije bi bile moguće samo na energetski izvoz

Obustava radova na nedovršenom "Sjevernom toku 2" ne znači da bi Rusija pretrpjela ogromnu ekonomsku štetu. Jer, plin koji se treba isporučiti kroz plinovod ionako je potreban kupcima na Zapadu. On bi se u tom slučaju isporučivao preko drugih postojećih plinovoda. Ono što bi Rusiju stvarno pogodilo bilo bi smanjenje uvoza plina u Njemačku i Europu.

„Mora se imati na umu da su mogućnosti da EU i Njemačka utiču na Rusiju vrlo ograničene", rekao je Hans Henning Schröder za DW. Ovaj stručnjak za Rusiju pri "Zakladi za znanost i politiku" u Berlinu smatra da gotovo da i ne postoje sankcije koje bi u biti mogle stvarno pogoditi Rusiju. „To bi jedino bilo moguće kada bi se odustalo od ruskog plina. Ali je to jednostavno nerealno, jer bi to bilo izuzetno skupo i zahtijevalo bi enormnu reorganizaciju tokova opskrbe."

Usprkos svim napetostima s Rusijom, prema podacima Europske komisije, izvoz nafte i plina u EU se posljednjih godina dodatno povećao. Njemačka, primjerice, pola svog plina dobiva iz ruskih izvora.

Koliko je Zapad ujedinjen?

Sankcije protiv pojedinaca iz Rusije uključene u sukobe u Ukrajini EU jednoglasno i redovno produljuje . Što se tiče općih odnosa s Rusijom i njenim predsjednikom Vladimirom Putinom, manje je jedinstva. Francuski predsjednik Emmanuel Macron, primjerice, ciljano pokušava održavati "specijalne odnose" s Moskvom, što u Francuskoj već dugo predstavlja tradiciju. Macron se tijekom svog mandata više puta susreo s Putinom nego bilo koji od vodećih političara EU-a te je s njim razgovarao o geopolitičkim pitanjima poput rata u Siriji, situacije u Libiji i mnogim drugim sukobima u koje je umiješana Rusija.

Populistička vlada u Italiji se na svojoj internetskoj stranici hvali "dobrim i pozitivnim odnosima" s Rusijom. Isto važi i za Austriju. Vlada u Beču sebe doživljava kao posrednika između Rusije i Zapada, iako je taj odnos tek nedavno bio malo poljuljan zbog ruskog špijunskog skandala.

Istočnoeuropske države članice EU-a, koje su dugo pripadale sovjetskoj sferi utjecaja, na Rusiju gledaju mnogo kritičnije. Zbog toga Poljska, baltičke i druge države u projektu "Sjeverni tok 2" ne vide ništa pozitivno - naprotiv.

Američki predsjednik Donald Trump je pak uveo sankcije kompanijama uključenim u izgradnju „Sjevernog toka 2". On je, kao i brojni američki političari, žestok protivnik tog projekta, jer bi on Nijemcima i Europljanima radije prodao tekući plin iz SAD-a. Tako bi američkoj vladi dobro došlo kada bi kao reakcija na trovanje Navaljnog došlo do obustave projekta „Sjeverni tok 2".