Snowdenu nagrada za "zviždača" godine

Ove godine nagradu "Zviždača godine" može dobiti samo jedan: Edward Snowden. Udruga njemačkih znanstvenika (VDW) i Međunarodna udruga odvjetnika protiv atomske energije (IALANA), koje od 1999. dodjeljuju ovu neobičnu nagradu u Edwardu Snowdenu su našli perfektnog dobitnika koji u sebi utjelovljuje sve kriterije za dodjelu. Njegova otkrića o američkoj praksi prisluškivanja elektronske komunikacije su potaknula novu i dosad neviđenu raspravu o transatlantskim odnosima. Snowden je osim toga djelovao "potpuno nesebično" dakle ne u osobnu korist a uz to je doveo u opasnost i vlastitu egzistenciju.

Nesebični "zviždači"

Zato je i više nego upitno hoće li Snowden krajem kolovoza u Berlinu i osobno primiti nagradu za "Zviždača godine". Drama vezana uz mjesto njegovog boravka se nastavlja a bivšem djelatniku američkih tajne službe dom je još uvijek terminal moskovske zračne luke Šeremetjevo. No na to su organizatori već navikli. Ni prvi nagrađeni "zviždač", časnik ruske mornarice Aleksandar Nikitin koji je 1999. nagrađen zbog toga što je javnosti dostavio podatke o brojnim nesrećama na ruskim atomskim podmornicama, nije mogao osobno na dodjelu nagrade. No to je polučilo i zanimljivi popratni efekt. "Nagrada je prodrmala javnost i to je sigurno utjecalo na to da Nikitin bude oslobođen optužbi za veleizdaju", kaže Otto Jäckel, predsjednik IALANA-e.  Nagrada za "Zviždača godine" je, što se financijske strane tiče, s 3.000 eura relativno niska. No onima koji u javnost izlaze s povjerljivim informacijama i time ugrožavaju vlastitu sigurnost, ionako nije do novaca.

"Zviždači" nisu sami

To pokazuje i slučaj njemačkog kemičara Rainera Moormanna koji je 2011. nagrađen za svoje otkrivanje  sigurnosnih detalja u njemačkom nuklearnom reaktoru Jülich. On je javnosti dostavio podatke o tomu da sigurnost u jednoj vrsti reaktora, koju su Nijemci namjeravali prodati Južnoj Africi, nije na onoj razini kako se to predstavlja javnosti. Nakon toga je propala prodaja reaktora u vrijednosti od 1,5 milijarde eura a za Moormanna je počeo pakao. Na poslu je na njega vršen pritisak, kolege i uprava su ga držale za "izdajnika" a izolacijom i isključivanjem iz radnog procesa ga se pokušavalo natjerati da sam da otkaz. Nagrada za "Zviždača godine" mu je pomogla da prebrodi tu tešku situaciju. "Ostvario sam mnoge kontakte, bio pozivan na predavanja i to mi je pomoglo da i dalje zastupam svoja stajališta o potrebi odustajanja od atomske energije", kaže danas Moormann. Potvrda njegovog truda našla se i u službenoj politici Njemačke vlade koja je donijela odluku o odustajanju od atomske energije.

Izdajnici

I Jäckel kaže kako je nagrada mnogim "zviždačima" pomogla u snalaženju u svakodnevici nakon burnih događaja. "Mnogima je nagrada pomogla psihički, pokazala im da nisu sami da ima ljudi koji podržavaju njihovo djelovanje i da ima života i nakon 'zviždanja'", kaže Jäckel. No dodjela nagrade je prije svega politički signal. Tako je bilo prilikom otkrivanja skandala oko "kravljeg ludila" BSE, utaje poreza kod velikih banaka ili skandala oko katastrofalnog stanja u njemačkim staračkim domovima. Tako i najnovija nagrada ima jasnu poruku. "Mi želimo kancelarku Angelu Merkel privoliti na to da Snowdena pozove kao svjedoka u slučaju otkrivanja razmjera prisluškivanja od strane Američke sigurnosne agencije NSA", kaže Jäckel. Inicijatori nagrade ukazuju međutim na vrlo nisu razinu "kulture zviždanja" u Njemačkoj gdje se na one koji javnosti otkrivaju skandalozne činjenice često gleda kao na veleizdajnike.