Socijalizam u boji

Martin Schmidt još uvijek nije zadovoljan životom u kapitalističkom društvu, ali je ipak trenutno dobre volje. 25 godina nakon pada Berlinskog zida veliki dio njegove prošlosti ponovno oživljava. U Njemačkom povijesnom muzeju u Berlinu upravo se održava izložba fotografija koje je Schmidt, koji je u starom DDR-u radio kao fotograf, pravio za časopise, kataloge i brošure.

Bile su to fotografije, koje je taj fotograf pravio po nalogu DDR-a. Pod naslovom “Boja za Republiku”, izložba obuhvaća gotovo 150 fotografija, snimljenih šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.

Naručene propagandne fotografije

Ovaj 88-godišnjak bistrih očiju i zadovoljnog osmijeha pogledom kruži po prostoriji prepunoj novinara i posjetitelja na otvorenju izložbe.

"Ne razumijem taj ogroman interes za mnom”, kaže Schmidt tiho. Na koncu, DDR je već odavno povijest, dodaje Schmidt. Zašto bi onda sada odjednom netko poželio znati koje fotografije je on pravio po narudžbi zemlje, koja danas gotovo nikome ne nedostaje?

Carola Jüllig, kustosica izložbe, vrlo dobro razumije zanimanje za taj dio kulturne povijesti Istočne Njemačke. U ovoj kolekciji fotografija po prvi se put za novinarske fotografije iz DDR-a koristila isključivo fotografija u boji. "Ove su fotografije čista propaganda”, pojašnjava kustosica. “Ali, to su također sjajne fotografije. Prikazuju DDR, koji je pozitivan, koji sjaji.”

Riznica fotografija

Nakon pada Berlinskog zida 1989., Njemački je povijesni muzej iz Berlina imao priliku otkupiti kolekcije fotografija dva fotografa iz DDR-a. Jedan je bio Martin Schmidt, a drugi Kurt Schwarzer, koji je umro 2012.

Tisuće negativa, od kojih znatan dio u boji, godinama su se skrivali u muzejskom podrumu, sve dok ih Jüllig nije krenula pregledavati. “Tamo dolje, otkrila sam pravo blago”, kaže ona.

Kao zapadna Njemica, Jüllig je poznavala samo umjetnički rad fotografa berlinske agencije Ostkreuz, koji su isključivo portretirali život u DDR-u u crno-bijeloj tehnici. Takve se slike službeno nisu smjele pokazivati u Istočnoj Njemačkoj. No, kada je Jüllig krenula pregledavati arhivu dvojice fotografa, život u toj zemlji polako se počeo doimati šarenijim.

Idilična Istočna Njemačka

Izložba prikazuje foto-uratke te dvojice fotografa u velikim formatima. Podijeljena je u sedam različitih tema, kao na primjer “U tvornicama” ili “Socijalistički grad”. Fotografije prikazuju ljude u DDR-u u svakodnevnim situacijama, kao što je posao ili uživanje u slobodnom vremenu.

Jedna fotografija prikazuje mladiće na gradilištu, dok je na drugoj dvoje zaljubljenih koji sjede na motociklu i gledaju se u oči. To su slike iz davnog vremena s vrlo jasnom porukom: pogledajte kako je lijepa i puna boja bila Istočna Njemačka.

"No, to nema nikakve veze sa stvarnim životom u toj zemlji”, kaže Jüllig, pojašnjavajući kako nijedna fotografija ne prikazuje neraspoložene ljude, radnike koji se dosađuju, bučne Trabante ili sive zatvorske zidove.

“Nije se htjelo pokazati ništa negativno”, dodaje Martin Schmidt. Izloženi primjerci ondašnjih novina prikazuju kontekst u kojemu su nastale fotografije.

Reklama za socijalizam

Na otvorenju izložbe, Schmidt stoji ispred fotografije koja prikazuje mladu seljanku na traktoru, s prekrasnim plavim nebom u pozadini. Tu je sliku snimio 1965. za časopis posvećen dužnosnicama Njemačke demokratske ženske lige.

Sada, gotovo 40 godina kasnije, Schmidt je pozitivno uzbuđen zbog tehničke kompozicije fotografije. "To je sjajna slika po pitanju kombiniranja boja. Crvena boja marame i plava boja neba, prekrasno je, zar ne?” I zaista, mora mu se dati za pravo. Slika jest dobra, kao i većina ostalih na ovoj izložbi.

Martin Schmidt i Kurt Schwarzer tada su radili kao slobodni umjetnici i znali su što rade. Znali su kako snimiti fotografiju koja nosi poruku. Također su znali da to uvijek mora biti ista poruka – u najboljem interesu za vodstvo Socijalističke stranke DDR-a. Sve te fotografije koje su snimili po narudžbi novinskih urednika ili producenata kataloga, korištene su kao promotivni materijal. A proizvod kojega su reklamirali, bio je socijalizam.

Samo da rata ne bude

I dok je njegov kolega Kurt Schwarzer, sebe definirao kao apolitičnog zanatliju, Martin Schmidt u potpunosti je podržavao političku poruku svojih fotografija. Rođen 1925., čitavu je mladost proveo pod nacistima. Protjeran je iz rodnog grada Stettina i u Drugom svjetskom ratu je izgubio oca. Imao je samo jedan cilj: da više ne bude rata.

"Kažu da smo radili fotografije po narudžbi”, kaže Schmidt. “Da, ja jesam radio po narudžbi, ali prije svega po vlastitoj unutarnjoj narudžbi i motivaciji: u želji da se sačuva mir”.

Schmidt je čvrsto vjerovao da socijalizam društvo može učiniti boljim. On u to vjeruje i danas, 2014. godine, kada se obilježava 25 godina od prestanka postojanja Istočne Njemačke.