100610 Kunst Afghanistan
13. lipnja 2010
Većina kulturnog blaga Afganistanskog nacionalnog muzeja staro je preko 3.000 godina. No posljednja tri desetljeća bila su najteža za preživljavanje kolekcije koja sadrži brojna remek djela antičke umjetnosti. Zahvaljujući maloj skupini zaljubljenika u svoj posao koji su spašavajući fundus svog muzeja od vihora građanskog rata i suludosti ekstremista riskirali vlastite živote, ljubitelji arheologije diljem svijeta mogu se uvjeriti u to da povijest Afganistana ne počinje sovjetskom invazijom krajem sedamdesetih i nevoljama koje su nakon toga nastupile nego mnogo prije i od visokorazvijenih kultura antičke Europe.
Junaci kulturne borbe
Te osobe, djelatnici Afganistanskog nacionalnog muzeja, su se našle u središtu pozornosti prilikom predstavljanja izložbe prikladnog naziva "Spašena blaga" koja se od sredine lipnja može pogledati u bonskom izložbenom prostoru Bundestkunsthalle. "Ovo su junaci koji su spasili kulturu Afganistana", rekao je prilikom predstavljanja izložbe afganistanski političar Omar Sultan pokazujući na desetak muzeologa koji su u Bonn došli kako bi predstavili nacionalno blago koje je toliko godina bilo skriveno od očiju javnosti. Direktor Afganistanskog nacionalnog muzeja Omar Khan Massoudi svjedoči o borbi za kulturno blago, o borbi koja se uglavnom sastojala iz šutnje. Nakon što su sovjetske postrojbe 1989. napustile Afganistan, muzeolozima je povjeren zadatak skrivanja blaga koje svjedoči o raznolikoj kulturnoj baštini jedne regije koja se danas povezuje samo s ekstremizmom. U opasnosti su se našli nijemi svjedoci te višeslojne i raznolike kulturne povijesti: umjetnička djela raznih srednjoazijskih kultura i prije svega djela koja svjedoče o uskoj povezanosti tog prostora s helenističkom Grčkom. Akciju skrivanja blaga na sigurno mjesto inicirao je tadašnji predsjednik Nadžibulah. Najsigurnije mjesto: trezor Afganistanske narodne banke.
Blago u trezoru
Omar Khan Massoudi se sjeća vremena tijekom prevrata kada je najvažnije bilo spasiti živu glavu. "Sjećam se kada su mudžahedini došli na vlasti i otjerali komuniste. Po središtu grada su padale rakete, vladini uredi su bili opljačkani. Ti isti ljudi koji su pljačkali znali su naravno i za kulturno blago u muzeju", kaže Massoudi. Unatoč svim naporima muzej je u nekoliko navrata opljačkan i ono što se nije uspjelo sakriti završilo je na sajmovima Kabula i kasnije u privatnim zbirkama diljem svijeta. Posljednji udarac kulturnom blagu zadali su talibani koji su nakon dolaska na vlast krajem devedesetih i rušenja Budnih kipova u Bamijanu do kraja uništili i preostale umjetnine u Nacionalnom muzeju. Jedino što je ostalo bile su umjetnine u zaboravljenom trezoru narodne banke. "Mi smo to držali u tajnosti. Nismo nikada dali ni najmanju naznaku talibanima. Djelatnici muzeja su uvijek govorili da je svo blago opljačkano", kaže direktor. Dio tog blaga posljednjih je godina obišao već pola svijeta. No to je samo mali dio umjetnina. Ostatak se nalazi u Kabulu, "na sigurnom mjestu", uvjerava Massoudi. Njegov san je da Nacionalni muzej dobije novu zgradu u kojoj bi mogao pokazati kompletno blago. "Želimo da svijet vidi da Afganistan ne predstavlja samo rat, jad i bijedu nego i bogato kulturno nasljeđe".
Autor: Cem Sey/nk
Odg. urednik: Anto Janković