1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Spomenik generala Franca podijelio Španjolsku

19. lipnja 2011

Spomenik kojeg je u Španjolskoj dao podići još diktator Francisco Franco u središtu je užarenih rasprava. Vlada želi "Dolinu palih" pretvoriti u mjesto pomirenja, ali to joj neće biti lako postići.

https://p.dw.com/p/11f2V
Francisco Franco, 1939.Foto: AP

Subota ujutro u Valle de los Caidos ili "Dolini palih". U crkvi se održava misa, kod spomenika podignutog u spomen palima u Španjolskom građanskom ratu.

Štovatelji Francisca Franca, okuppljni na jednom trgu u Madridu
Štovatelja Francisca Franca u Španjolskoj ima mnogoFoto: AP

Vani, iznad zgrade u kojoj je pokopan i zloglasni diktator Francisco Franco, ogroman križ iz kamena uzdiže se nekih 40 metara u vis. Smještena u šumovitoj udolini sjeverno od Madrida u koju osim turista malo ljudi dolazi, Dolina palih je vjerojatno nakontroverzniji, i sigurno najveći, podsjetnik na diktaturu.

Tri desetljeća nakon tranzicije u demokraciju koja je uslijedila nakon Francove smrti, socijalistička vlada namjerava sada ovaj spomenik pretvoriti u simbol pomirenja između dvije sukobljenih strane iz Građanskog rata, koji je vođen između 1936. i 1939.

Ministar u vladi Ramon Jauregui ustanovio je komisiju stručnjaka koji trebaju odlučiti što će biti s Dolinom palih. Njihovo se izvješće očekuje za pet mjeseci.

Francisco Franco, Madrid, 15.06. 1966.
Francisco Franco, Madrid, 15.06. 1966.Foto: AP

"To bi trebalo biti mjesto za sve, ne samo za jednu stranu. To je u duhu naše tranzicije u demokraciju, uz poštovanje činjenice da su tamo crkva i benediktinska zajednica", kaže Jauregui.

Kad su krajem rata započeli radovi na spomeniku, na njega se gledalo kao na slavljenje Francove pobjede nad ljevičarskom republikom, pobjede koja se spominje i u himni frankista: "Cara al sol". No 1958. kad je spomenik bio završen, diktator je Dolinu palih prestavio kao spomenik nacionalnog jedinstva.

Zbunjujući simbol

Sam spomenik, uključujući i ogroman križ te orla kao simbola frankizma, jasno priziva nacionalni katolicizam, koji je bio krajnje desničarska, duboko religiozna ideologija pobjednika Građanskog rata.

Španjolska je javnost podijeljena oko ovog spomenika. Neki ga vide kao središnji aspekt španjoslke tradicije a drugi kao hram generalu Francu kojeg bi trebalo srušiti.

Najteži zadatak pred Komisijom je odluka treba li Francove posmrtne ostatke pustiti gdje jesu u Dolini palih, ili ih premjestiti i pokopati negdej drugdje.

Francova kćerka već je izjavila kako bi tijelo trebalo ostati gdje je a jedna desničarska organizacija već je zaprijetila da će tužiti vladu ako iskopa Fracove ostatke.

Profesor povijesti na madridskom Sveučilištu Complutense Jose Alvarez Junco odbio je ponudu da bude član vladine Komisije: "Misim da je potpuno nemoguće realizirati to što vlada namjerava sa spomenikom. To je kao kad biste Lenjinov grob pretvarali u mjesto pomirenja. To je Francisco Franco, to je diktatorov grob i izgrađen je pod budnim okom diktatora. Jedini način da promijenite značenje ovog mjesta je da ga uništite."

Ostaci pronađeni u masovnoj grobnici koad Malage
Ostaci pronađeni u masovnoj grobnici koad MalageFoto: AP

No Alvarez Junco ipak ne misli da bi spomenik tebalo srušiti. On misli da bi trebalo napraviti manje izmjene, poput tablica na ulazu, koje bi podsjećale na republikanske ratne zarobljenike koji su sudjelovali u izgradnji.

Moguće političke prepreke

Više od 30.000 učesnika rata je pokopano u blizini ovog mjesta, na tisuće su neidentificirani republikanci koji su se borili protiv Franca. Nakon donošenja Zakona o sjećanju na povijest 2007. diljem zemlje su iskopavane masovne grobnice iz doba Građanskog rata, kako bi se Francovim žrtvama priredio dostojan pokop. Vlada ustraje na tomu da se na zahtjev rodbine iskopaju i identificiraju i posmrtni ostaci republikanaca iz Doline palih, iako neki stručnjaci kažu da bi takva akcija mogla biti nemoguća.

Federico Garcia Lorca
Frankisiti su ubili i poznatog pjesnika Federica Garciu LorcuFoto: AP

Puno masovnih grobnica u Španjolskoj nije iskopavano. Trenutačne dileme oko toga što učinti s diktatorovim posljednjim počivalištem znak su za mnoge da se Španjolska nije sposobna suočiti sa svojom nasilnom prošlošću.

Francisca Galadija su početkom Građanskog rata frankisti strijeljali, zajedno s pjesnikom Federicom Garciom Lorcom. Galadijevo tijelo, baš kao i Lorcino, pokopano je u blizini Granade. Ni jedno tijelo, kaže Galadijev unuk, nije do sad identificirano niti dostojno pokopano. On smatra da za to nedostaje politička volja.

U svakom slučaju, u Španjolskoj bi ove godine mogli biti održani parlamentarni izbori, a konzervativna Popularana stranka smatra se navjećim favoritom. Ova stranka je krtizirala napore socijalista za rješavanjem status Francovog spomenika, pa je sasvim moguće da će izvješće Komisije o Francovu grobu na kraju završiti u ladici.

Autor: Guy Hedgecoe/ Snježana Kobešćak

Odg. ur.: A. Šubić