Spomenik mira u Srebrenici
16. ožujka 2019
"O inicijativi za gradnju spomenika mira u Srebrenici razgovaralo se gotovo godinu dana u neformalnim krugovima, a onda smo se usuglasili s prijedlogom predstavnika iz nekih međunarodnih organizacija, prije svih OHR-a, da to i službeno pokrenemo", kaže za DW načelnik općine Srebrenica Mladen Grujičić.
Na pitanje je li ovo kompromis napravljen zato što predstavnici međunarodnih institucija i organizacija gotovo nikada ili rijetko kada dolaze na obilježavanja stradavanja Srba pa se ovim želi odati počast bošnjačkim i srpskim žrtvama na jednom mjestu, Mladen Grujičić je u svom odgovoru izričit.
"Ne. Ovaj spomenik neće imati nikakve povezanosti s minulim ratom i njegovim žrtvama. Ovo će biti možda jedan od rijetkih spomenika podignut miru. Mi želimo podići spomenik miru i da to bude mjesto na kojem se neće govoriti o stradanjima i stradalima. Tu se neće spominjati prošlost. Cilj nam je zajednički provesti samo neko vrijeme kraj spomenika, pokazujući na taj način da je život pobijedio smrt, da je mir pobijedio rat. To je koncept kojim želimo izbjeći svaku povezanost sa žrtvama rata bilo koje nacije", kaže Grujičić.
Na isto pitanje je Radomir Pavlović (SNSD) kazao kako "želimo mir, ali i dati putokaz mladima da trebaju razmišljati o budućnosti, a ne ponavljati greške vraćajući se u prošlost."
"Za ovu odluku glasali su svi srpski odbornici što je poruka OHR-u što mi želimo i bez obzira na njihova dodvoravanja nekima u BiH, to je dokaz našeg opredjeljenja za mir, to je naša želja i ovo nema nikakve veze s ratnim događanjima u Srebrenici", kaže Pavlović.
Spomenik paravan za diskriminaciju Bošnjaka?
Mada je SO Srebrenica odluku o postavljanju spomenika u centru grada donijela bez i jednog glasa protiv, nije sve išlo glatko, na momente je bilo i teških riječi. Vijećnik Zulfo Salihović smatra da je Srebrenica osjetljiva tema u svakom pogledu i da je prije donošenja ovakve odluke trebalo provesti javnu raspravu u narodu, konzultirati udruge obitelji žrtava itd. On je podsjetio da zbog ratnih događanja u Srebrenici Bošnjaci ne vjeruju puno međunarodnim faktorima i boji se da je ova odluka, kako kaže, "paravan za diskriminaciju Bošnjaka povratnika u Srebrenicu i Republiku Srpsku".
"Ja želim jasno reći, kao Bošnjak koji je preživjeo genocid u Srebrenici, da sumnjam u iskrenost namjera svih inicijativa koje dolaze od međunarodnih organizacija i nekih predstavnika međunarodnih institucija pa i OHR-a i UN-a. Pitam se zašto se baš sad OHR-u i UN-u toliko žuri da ovaj spomenik naprave u Srebrenci? Ja bih predstavniku OHR-a, iz ureda u Bratuncu poručio da svom šefu Incku prenese da mir u Srebrenici neće postići spomenikom u centru Srebrenice, makar on bio visok 30 metara, ako najprije ne učini sve da Bošnjaci u Srebrenici i RS ne budu diskriminirani u svakom pogledu", kaže Halilović.
Njegov kolega vijećnik Miloš Milovanović drugačijeg je mišljenja. On tvrdi da u RS ntiko nije diskriminiran, ali i on se slaže da je trebalo u javnoj raspravi o odluci za spomenik poslušati i glas naroda, a ima, kaže, osobne razloge da ne vjeruje visokom predstavniku u BiH, Valentinu Incku.
Tri konstitutivna i ostali narodi
Spomenik kao poruka mira za budućnost iz Srebrenice bi trebao biti otkriven 21. rujna 2019. na Međunarodni dan mira. Spomenik će biti u centru grada, a za samu lokaciju postoje dva prijedloga. Prvi je da bude u kružnom toku na Trgu Mihajla Bjelakovića i druga u malom gradskom parku desetak metara dalje. Postavljanje spomenika i uređenje prostora oko njega trebalo bi vizuelno obogatiti i dati novi izgled središnjem gradskom trgu. Spomenik miru u Srebrenici predstavljat će mesingana skulptura na postamentu dimenzija 2x2 metra i visoka tri metra u vidu podlaktica ruku čije šake na dlanovima drže globus na čijem vrhu, zagrljeno, stoji četvoro djece (simbol naroda koji žive u BiH, tri konstutivna i ostali).