Sporazum Srbije i Kosova: Zar je važno tko je kome popustio?

Beograd i Priština dogovorili su se da Srbija ne izdaje dokument o ulazu/izlazu posjednika kosovskih osobnih iskaznica koji putuju kroz Srbiju, a Kosovo neće isti dokument izdavati onima koji imaju srpske osobne iskaznice. Najvažnije za zajednicu kosovskih Srba: sporazum predviđa da mogu putovati slobodno između Kosova i Srbije sa svojim osobnim iskaznicama. Sporazum o preregistraciji nije postignut i nema mnogo prostora da se vjeruje da će biti postignut.

Novi dogovor značit će olakšano putovanje za građane Kosova koji imaju kosovske dokumente kroz Srbiju. Dosadašnja praksa izdavanja dokumenta o ulazu/izlazu, podrazumijevala je da se osobi koja na granični prijelaz dođe s kosovskom osobnom iskaznicom otisne papir na kojem su zapravo sve informacije vidljive na kosovskoj osobnoj iskaznici, ali sa srpskim pečatom. Putnik bi tada, uz taj papir i s kosovskom osobnom iskaznicom, nastavio put kroz Srbiju.

Dosadašnji problemi

Praksa je dovodila do znatnih gužvi na prijelazima, a mnogi Albanci na dodatna čekanja gledali su kao na vid poniženja i kada god su to mogli, izbjegavali su putovanje kroz Srbiju. Sporazum bi mogao značiti i dobre vijesti za kosovske Srbe koji mogu dobiti dodatna jamstva za pravo da koriste srpske dokumente.

Odmah po postizanju sporazuma o slobodi kretanja 2011., kosovska strana počela je sapraksom zapljene srpskih osobnih iskaznica koja je posebno bila proširena među zajednicom na jugu. Prema tumačenju kosovske vlade, radilo se o ilegalnim dokumentima o čijem optjecaju na Kosovu nisu pregovarali sa Srbijom. Sporazum o slobodi kretanja, za tadašnju šeficu kosovskog pregovaračkog tima Editu Tahiri, odnosio se samo na osobne iskaznice građana iz centralne Srbije.

Iako je oduzimanje dokumenata obustavljeno, srpske osobne iskaznice građana koji žive na Kosovu, pretežno kosovskih Srba, smatraju se ilegalnim. Tahiri je i u propsincu 2015. donijela odluku o zabrani korištenja „osobnih iskaznica paralelnih institucija" i nekoliko dana kosovski Srbi su srpske osobne iskaznice mogli koristiti samo na prijelazima Jarinje i Brnjak na sjeveru Kosova. Odluka je suspendirana, ali praksa je ostala, većina kosovskih Srba koji nemaju kosovsku osobnu iskaznicu, neće se uputiti ka Merdaru, čak i kada je to kraći put za njihovu destinaciju.

Usmeni sporazum

Novi sporazum mogao bi preduhitriti slične pokušaje vlade Kosova u budućnosti i biti još jedan jamac onoga što je već u kosovskom Zakonu o državljanstvu – pravo na višestruko državljanstvo. Međutim, još nije potpuno jasno je li dogovor zaista nov i hoće li on legalizirati i srpske osobne iskaznice kosovskih Srba.

„Dogovor je usmeni. Pisani je postignut 2011", rekao je u nedjelju srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nakon što je vijest o postizanju sporazuma priopćio visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u video-poruci.

„S aspekta međunarodnog prava, usmeni sporazumi koji bi bili obvezujući su mogući“, objašnjava za DW izvanredni profesor s Fakulteta političkih znanosti u Beogradu, Miloš Hrnjaz. On dodaje ipak da su takvi sporazumi vrlo rijetki.

Za novinarku televizije N1, podrijetlom iz Leposavića, Sanju Sovrlić, nevjerojatno je da je nakon sastanaka u Bruxellesu i posjeta visokih dužnosnika EU-a i SAD-a, Borrell suvremenim načinima komunikacije priopćio da je došlo do dogovora.

„Izgleda da se srpski predsjednik i kosovski premijer bolje razumiju tako nego kada sjede jedan preko puta drugog. Zaista je nevjerojatno da se tema koja je izazivala toliko tenzija na relaciji Beograd-Priština dogovori usmeno i da jedina garancija Europske unije bude nekoliko tvitova, uključujući i onaj s video-porukom, šefa europske diplomacije", kaže ona za DW.

Na Kosovu se sve vrti oko simbola

Jedno od tumačenja moglo bi biti i da je usmenim sporazumom ovog vikenda dogovoreno kako će se provesti ono što je dogovoreno 2011., čemu u prilog govori i Vučićeva konstatacija da je ispravljeno nešto iz sporazuma od 2011. kao i da se to može sutra promijeniti.

Ipak, obveza Kosova da poštuje pravo kosovskih Srba da koriste i svoje srpske osobne iskaznice bila bi značajan iskorak u smjeru poštivanja prava zajednica. Također, bilo bi to u skladu sa zahtjevom specijalnog američkog izaslanika za Zapadni Balkan Gabriela Escobara.

„Budimo realni. Ti ljudi na Kosovu imaju dvojno državljanstvo. Oni su državljani Kosova i Srbije. U tom smislu, njihovo pravo mora biti zaštićeno s obje strane", rekao je Escobar u intervjuu za N1.

Međutim, čak i za srpsku javnost na Kosovu, ti potencijalni aspekti sporazuma padaju u sjenu onoga što se naširoko promatra kao popuštanje Vučića pred zahtjevima Kurtija, trijumfa principa reciprociteta i izdaje srpskih nacionalnih interesa.

„Najnoviji dogovor o slobodi kretanja pokazao je koliko se sve po pitanju Kosova vrti oko simbola“, kaže Sovrlić. „Javnost u Srbiji iznova saznaje, a onda vrlo brzo zaboravi, da na Kosovu funkcionira drugi ustavno pravni poredak, bez obzira na to priznaje li ga netko ili ne. Najava reciprociteta ponovo je nametnula temu slobode kretanja i ubrzala proces pregovora. Građani Kosova dobili su priliku da prema Srbiji putuju bez dodatnog dokumenta što ranije nije bio slučaj, ali je i Srbija u ovom procesu nametnula temu srpskih dokumenata koje izdaju policijske uprave izmještene s Kosova, prema kojima se Kosovo diskriminatorski odnosilo posljednjih godina“, kaže da DW Sovrlić.

Izgradnja povjerenja

Umjesto dokumenta o ulazu/izlazu, Srbija će od sada istaknuti obavijest o tome da kosovske osobne iskaznice prihvaćaju samo iz praktičnih razloga i da to ne predstavlja priznanje Kosova. Čin je „de facto priznanje Kosovo“ zaključak je mnogih i u kosovskoj javnosti.

„Dogovor bi mogao biti predstavljen kao izgradnja povjerenja i nešto što može u budućnosti utjecati na život građana, bez obzira na različito gledanje statusa Kosova. Međutim i na Kosovu i u centralnoj Srbiji se njeguje duh populističkog načina komunikacije. Zbog toga je javnosti, koja se stalno podgrijava za konflikt i antagonizira prema Albancima/Srbima, teško priopćiti da je sasvim u redu, bez obzira na različite realnosti i političke stavove prema nekom pitanju, da se ljudi slobodno kreću s onim dokumentima koja posjeduju", zaključuje novinarka Sanja Sovrlić.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu