Srbi i Hrvati u ratu u Ukrajini

Crvena lubanja na crnoj pozadini: to je amblem zloglasne ruske paravojne formacije Wagner. Već godinama ta privatna vojska sudjeluje u konfliktima u brojnim zemljama i širi strah. I u Ukrajini ona ratuje na strani regularne ruske vojske. Već nakon ruskog napada 24. 2. 2022. u glavnom gradu Srbije Beogradu pojavili su se murali koji slave tu paravojnu formaciju. Novači li ona nove borce i u Srbiji?

Izgleda da to potvrđuju videi koji se dijele po društvenim mrežama. Oni pokazuju srpske borce u ruskim postrojbama u Ukrajini. Oni većinom govore na srpskom o svojoj obuci i motivima za sudjelovanje u ratu. Vlasti u Srbiji nisu se do danas očitovale u vezi s time, kritičari smatraju da je to iz obzira prema tradicionalno pro-ruskom raspoloženju u Srbiji. Zbog istog razloga Srbija, iako je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, nije uvela sankcije protiv Rusije.

Služiti u stranoj vojsci Srbima je zabranjeno

Državljani Srbije aktivno sudjeluju u ratu u Ukrajini još od ruske aneksije Krima 2014. godine. A zapravo je Srpkinjama i Srbima zabranjeno sudjelovati u stranim vojskama. Po navodima ministarstva obrane i sigurnosnih vlasti u Beogradu, sve informacije o Srbima koji se bore u Ukrajini se pomno prikupljaju.

Ali, njihov točan broj nije poznat. Ukrajinsko veleposlanstvo u Srbiji procijenilo je 2019. da se oko 300 osoba iz Srbije bori u Ukrajini, svi na strani Rusije. Po navodima vlasti dosad je izrečeno više od 30 presuda zbog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. No, to ne sprječava desno ekstremne organizacije da na društvenim mrežama šire propagandu za Skupinu Wagner.

Šef Wagnera opovrgava novačenje u Srbiji

Utemeljitelj Skupine Wagner Jevgenij Prigošin u međuvremenu je opovrgao da njegova skupina novači borce u Srbiji. A srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić javno je osudio reklamu za novačenje za Skupinu Wagner na web-stranici srpskog kanala ruskog državnog medijskog ponuđača Russia Today (RT), koja je u međuvremenu uklonjena.

I amblem Skupine Wagner na zidu jedne zgrade u Beogradu u međuvremenu je djelomice prebojan. Već prije toga su aktivistice i aktivisti grupe „Rusi, Ukrajinci, Bjelorusi i Srbi protiv rata" prosvjedovali protiv toga murala. U toj grupi su se okupili ljudi iz Ruske Federacije, Bjelorusije i Ukrajine koji su pobjegli u Srbiju od režima ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Srpski proturatni aktivisti su osim toga podnijeli kaznenu prijavu protiv niza srpskih državnih službenika kojima predbacuju da nisu spriječili novačenje dragovoljaca za rat u Ukrajini. Aktivisti se okreću i protiv raznih desničarskih organizacija u Srbiji kojima predbacuju da promiču imidž Skupine Wagner u srpskoj javnosti. To predstavlja pokušaj mobilizacije srbijanskih državljana za rat u inozemstvu i zato je to ilegalno.

Hrvatska podupire Ukrajinu

Hrvatska, koja je članica Europske unije i NATO-a, u potpunosti podržava politiku Europske unije prema Rusiji. I vlada u Zagrebu i velika većina pučanstva su se nakon ruskog napada na Ukrajinu 24. 2. 2022. angažirali oko ukrajinskih državljana koji su pobjegli u Hrvatsku. Na tržištu rada su čak ukrajinske izbjeglice izjednačene s hrvatskim državljanima.

U Ukrajini se neke Hrvatice i Hrvati bore – uglavnom na strani napadnutih Ukrajinaca. U prvoj polovici 2022. privatne TV-postaje su emitirale intervjue s više desetaka osoba, koje su se priključile ukrajinskoj vojsci ili su bili na putu prema Ukrajini kako bi to učinili. Neslužbeno se govorilo o 70 do 80 ukrajinskih boraca s hrvatskim državljanstvom.

Dragovoljci od 2014. godine

U intervjuima i drugim medijskim izvještajima se moglo naslutiti da se radi o istim ljudima koji su se tako angažirali već početkom ukrajinske krize 2014. godine. Službenih podataka o tomu koliko je hrvatskih dragovoljaca otišlo u Ukrajinu nikad nije bilo.

Prema ruskim navodima od kraja veljače 2022. je oko 200 Hrvata otišlo u Ukrajinu. Većina se priključila Pukovniji Azov. Ali, to opovrgava Denis Šeler, desno-ekstremni bivši šef navijačke organizacije nogometnog kluba Dinamo iz Zagreba, koji se od 2014. godinama borio na strani Ukrajinaca, a kojega je Moskva označila „organizatorom hrvatskih plaćenika".

Vlada upozorava da se ne sudjeluje u ratu

Hrvatske vlasti nisu Hrvatice i Hrvate ni na koji način poticale da sudjeluju u ratu u Ukrajini. Naprotiv, uvijek se upozoravalo da je to ekstremno rizičan pothvat na vlastitu odgovornost. Shodno tomu su diskretno vođeni pregovori o oslobađanju Vjekoslava Prebega, koji je kao ukrajinski borac zarobljen u blizini Mariupolja i izveden pred ruski sud. U rujnu 2022. on se mogao vratiti u Hrvatsku.

Malobrojni hrvatski državljani su se priključili ruskoj vojsci. U javnosti se čulo jedino za Mirelu Jakupanec koja se angažirala na ruskoj strani u sanitetu. Neki izvori govore da je medicinska sestra, drugi da je liječnica. Njezine pro-ruske izjave prenijeli su uglavnom portali koji šire fake news i propagandu Kremlja.

Unatoč solidarnosti s Kijevom ukrajinski vojnici nisu dobro došli u Hrvatsku. Hrvatski Sabor je odbio prijedlog vlade da se u sklopu europske misije EUMAM omogući izobrazba ukrajinskih vojnika na hrvatskom teritoriju. Ispitivanje javnog mnijenja je prije toga pokazalo da je gotovo 60 posto Hrvatica i Hrvata protiv toga.

Za razliku od hrvatske vlade predsjednik Zoran Milanović javno zastupa tezu da se kod rata u Ukrajini radi o zamjenskom ratu Washingtona protiv Moskve. Zbog toga ga je pohvalio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu