Srbija i EU: Težak kandidat?

Otvaranjem pregovora o članstvu u siječnju 2014. godine Srbija i EU ulaze u novu fazu odnosa. Za Beograd, u pitanju je povijesni korak na putu ostvarivanja strateškog državnog cilja, članstva u EU-u. U Bruxellesu upozoravaju da se radi o početku dugog i zahtjevnog procesa pristupnih pregovora koji podrazumijeva ispunjavanje kriterija i prilagođavanje europskim standardima:

„Održavanjem prve Međuvladine konferencije (Srbija-EU) tek počinje prava interakcija i posao između zemalja članica i Srbije, uz pomoć Europske komisije“, ocjenjuje za DW povjerenik za proširenje EU-a Štefan Füle.

Srbija je u intenzivniji odnos s EU-om ušla 2000. godine poslije demokratskih promjena u zemlji i pada režima Slobodana Miloševića. Kao službeni početak procesa eurointegracija smatra se 2005. godina i otvaranje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Status zemlje kandidata za članstvo u EU-u Srbija je dobila 7 godina kasnije. U situaciji kada proces pristupanja EU-a pored tehničkog ispunjavanja standarda postaje sve više i politički proces, proces koji raste s EU-om i uči iz prethodnih proširenja, nitko sa sigurnošću ne može predvidjeti dinamiku eurointegracija jedne zemlje. Procjena je da bi do zatvaranja svih 35 poglavlja pregovora o članstvu Srbije u EU-u, moglo proći više od pola desetljeća. Zatim tek slijedi potpisivanje pristupnog sporazuma, pa tek onda članstvo.

Kosovsko pitanje na europskom putu Srbije

I u Bruxellesu i u zemljama aspirantima na članstvo u EU-u svjesni su činjenice da je danas potrebno dulje i da je teže nego ikada ranije ući u trenutačno 28-članu obitelj europskih zemalja. Osim osnovnih kriterija iz Kopehagena, koji su isti za sve (odnose se na slobode, vladavinu prava, ekonomsku konkurentnost i usvajanje i primjenu europskog zakonodavstva) postoje i specifični faktori koji određuju europski put jedne zemlje. U slučaju Srbije u pitanju je povijesno naslijeđe iz ratnih 90-ih godina prošlog stoljeća. EU je jasno dala na znanje da ne želi „uvoziti nestabilnost“. Tako je inzistiranje EU-a na punoj suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i na normalizaciji odnosa s Kosovom u velikoj mjeri utjecalo na eurointegracije Srbije i obratno. Srbija je u posljednje dvije godine ispunila i svoje međunarodne obveze prema sudu u Hagu i potpisala prvi sporazum o normalizaciji odnosa s Kosovom : „Srbija je „težak“ kandidat. I to ne samo zbog svoje prošlosti i nerješenog konflikta s Kosovom, već i zbog komplicirane ekonomske situacije, a postoje i nedostaci u području vladavine prava i jačanju političkih institucija“, objašnjava za DW Dušan Reljić, koji se nalazi na čelu briselskog Ureda njemačkog Instituta za međunarodne odnose i sigurnost.

Pitanje dalje normalizacije odnosa s Kosovom teći će kao proces paralelan pregovorima o članstvu, poručuje Bruxelles Beogradu. Prije ulaska u EU, Srbija će, prema posljednjoj odluci zemalja članica, morati s Kosovom potpisati „pravno obvezujući dokument o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa“. U Bruxellesu objašnjavaju da u pitanju nije priznavanje neovisnosti Kosova već nastavak uspješno započetog procesa suradnje Beograda i Prištine.

Europski konsenzus u Srbiji

U godinama kada je EU pokušavala prije svega rješavati unutarnje goruće probleme nastale kao posljedica ekonomske krize, politika proširenja Unije izgubila je na zamahu, a sve češće se može čuti sintagma “zamor od proširenja“. Zemlje članice EU-a, okrenute jačanju integracije iznutra, nepovjerljive su prema spremnosti zemalja kandidata da ispunjavaju sve zahtjeve članstva. S druge strane, aspiranti na članstvo smatraju da EU postaje previše „izbirljiva i zahtjevna“. Uprkos tome, u Srbiji nikad nije postojao širi politički konsenzus o što bržem pristupanju zemlje EU-u. Nekadašnja oporba proeuropskim snagama (koje su započele proces eurointegracija Srbije), danas je na čelu države i po ocjeni Bruxellesa „predano i uspješno“ vodi zemlju europskim putem. Istovremeno, postotak građana Srbije koji se zalažu za ulazak svoje zemlje u EU, varira od 80 (početkom 2000.) do 41 posto, što je bio povijesni minimum krajem prošle godine. (Na takav pad poverenja u EU utjecali su početak primjene dogovora s Kosovom i kao neke odluke Tribunala u Haagu.) Napredak zemlje na putu eurointegracija u protekloj godini utjecao je na porast euroentuzijazma među građanima: „Bitno je naglasiti da u Srbiji postoji natpolovična većina građana koji želi vidjeti Srbiju kao članicu EU-a“, kaže za DW Ivan Knežević iz Europskog pokreta u Srbiji.

Za građane Srbije i dalje najvidiljiviji učinak eurointegracija je vizna liberalizacija. Transformativna moć eurointegracija u ovom trenutku ogleda se i u kreiranju institucija i pravnih okvira koji omogućuju građanima Srbije da uživaju prava koja im nisu bila dostupna prije, (kao što je insitucija državnog pravobranitelja, agencija za borbu protiv korupcije, reguliranje slobode tržišta, zaštita ravnopravnosti, restitucija): „Ono što nas čeka u nastavku procesa eurointegracija je primjena tog harmoniziranog zakonodavstva EU-a i valjana provedba svih standarda EU-a u Republici Srbiji kako bi građani imali konkretne i prave koristi“, kaže Knežević za DW.

EU kao cilj i način za napredovanje

Provedba je upravo ono na čemu inzistira i EU. I to prvenstveno u temeljnim područjima kao što su vladavina prava, slobode, a od ove godine i ekonomija. Bruxelles podsjeća da je upravo zbog politike proširenja europski kontinent postao kontinent prosperiteta, mira i stabilnosti. Povjerenik za proširenje EU-a, Štefan Füle ustraje na kredibilnosti tog procesa, kako za EU tako i za Srbiju, i u razgovoru za DW zaključuje: "Tu nema automatizma. Nema autopilota u procesu proširenja EU-a. Nije samo Europska komisija ta koja mora uvjeriti zemlje članice, već i vlade zemalja članica moraju uvjeriti svoje građane da će taj proces dovesti Srbiju do eventualnog datuma prijema, kao zemlju potpuno spremnu za članstvo“.

Iz Beograda kažu da, iako bi željeli da Srbija što prije postane punopravnom članicom EU-a, sam datum ulaska nije glavni cilj, već je to napredak zemlje i modernizacija društva do čega se stiže europskim putem.