Srbija kreće prema Bruxellesu
20. prosinca 2009Intenziviranje procesa približavanja Srbije europskoj obitelji zahuktalo se početkom 2009. Prvi dio godine Srbija je radila na ispunjavanju uvjeta za viznu liberalizaciju, a započela je i s jednostranom primjenom Prijelaznog sporazuma. Već tada su se iz Bruxellesa mogle čuti najave da će EU u „predstojećem razdoblju donijeti neke važne odluke koje se tiču napretka Srbije na njezinom evropskom putu.“ Europski povjerenik za proširenje Olli Rehn tada je ustvrdio kako Srbija mnogim svojim postupcima dokazuje „europsku orijentaciju“. U to, kako je rekao Rehn, spada i „poboljšana suradnja s Den Haagom“.
Vizna liberalizacija
Tom prilikom je istaknuto kako je Srbija napravila i značajan napredak u poboljšanju sigurnosti svojih putovnica, pogranične kontrole, u području borbe protiv korupcije i kriminala, ali i u sektorima koje se tiču ljudskih prava i vanjske politike. Sve je to rezultiralo time da je Europski parlament je u studenom donio rezoluciju kojom se pozdravlja ukidanje viza za građane Srbije, Makedonije i Crne Gore, a na prijedlog slovenske delegacije, datum za početak primjene te odluke, pomaknut je s, prvobitno predviđenog 1.1.2010. na 19.12.2009. godine.Konačna odluka o ukidanju viznog režima donijeta je 30. studenog na sastanku ministara unutarnjih poslova EU.
Prijelazni sporazum
Druga dobra vijest za Srbiju odnosila se na odmrzavanje Prijelaznog sporazuma. Naime, Trgovinski dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Srbije bio je blokiran još 2008. godine, i prije samog početka njegove primjene. Iako je Srbija taj sporazum jednostrano počela primjenjivati početkom 2009. godine, njegova puna primjena, na inzistiranje Nizozemske, ovisila je od suradnje Srbije s Haaškim tribunalom. Ukidanje blokade pune primjene početkom švedskog predsjedanja EU-om zatražio je u srpnju i Carl Bildt no Nizozemska je ostala neumoljiva.
Blokadu je prekinuo glavni tužitelj Haaškog tribunala Serge Brammertz. Iako on u svom izvješću od početka prosinca nije upotrijebio pojam „pune suradnje“, njegov zaključak kako Srbija „čini sve što može u datom trenutku“, bila je dovoljan razlog da i Nizozemska da zeleno svjetlo za deblokadu Trgovinskog sporazuma. Puna primjena Trgovinskog sporazuma počinje 1.1.2010. godine.
Kandidatura
Zadovoljne postignutim u procesu eurointegracija u 2009., vlasti u Beogradu su početkom studenog najavile i moguće podnošenje kandidature Srbije za članstvo u EU. I dok su srpski dužnosnici isticali da će datum za takav čin odrediti u konzultacijma s europskim partnerima, službeni Bruxelles je naglašavao da je europski put – put kojim se ide „korak po korak“, kao i da je za prihvaćanje kandidature Srbije potrebno postići konsenzus unutar Unije.
Da takvog konsenzusa u 2009. nije bilo, jasno je stavio na znanje nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen, koji je Srbiji poručio da „ne žuri“ s podnošenjem kandidature, već da „isprati normalnu proceduru“ koja podrazumijeva prethodnu primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Suprotno stajalište međutim zastupa španjolski ministar vanskih poslova, Miguel Angel Moratinos, koji je predstavljajući prioritete Španjolske, koja će prvih šest mjeseci 2010. predsjedavati EU-om, 18. prosinca izjavio kako se nada da će Srbija ubrzo podnijeti kandidaturu, kao i da „niko ne može osporiti želju Srbije da bude članicom Unije“. Nakon podnošenja kandidature Srbije ona će, u mjesecima koji slijede, biti razmatrana od strane članica EU prije nego što bude i eventualno prihvaćena.
Autorica: Marina Maksimović, Bruxelles
Odgovorni urednik: Nenad Kreizer