Srbija - zemlja (ne)jednakih mogućnosti

Prema podacima Povjerenika za zaštitu ravnopravnosti, za nekoliko mjeseci je stiglo svega nekoliko prijava koje se odnose na diskriminaciju prilikom zapošljavanja. Građani se najčešće žale na diskriminaciju pri traženju ili zadržavanju posla jer pripadaju manjinskoj nacionalnoj zajednici, ili nisu članovi „odgovarajuće“ političke stranke. U tim slučajevima povjerenik može izreći mjeru javne opomene, ali slučaj može završiti i pred sudom. Ako imamo na umu u kakvom je stanju srpsko pravosuđe i da procesi predugo traju, ugroženi građani su praktično bespomoćni. Poslodavci takvo kršenje nečijih prava nikada neće priznati, a građanin to jednostavno vrlo teško može dokazati.

Romi na sunce – ostali u hladovinu

Diskriminacija po nacionalnoj osnovi prilikom traženja posla je česta pojava u Srbiji i u većini slučajeva se odnosi na Rome. Osman Balić, koordinator Lige za dekadu Roma, kaže za Deutsche Welle da se za to ne može optuživati privatni sektor, jer se diskriminacija Roma vidi kao neko normalno stanje na državnoj razini. Balić ističe da o tome svjedoči i mali broj Roma u državnoj upravi:

„Nema diskriminacije kada se radi na odlagalištu smeća, kada se kopaju kanali za kanalizacijske cijevi i telefonske i optičke kablove. Tu nema diskriminacije, tu su Romi dobrodošli kao jeftina radna snaga. Kada se beru višnje na +40 stupnjeva, kada se bere kukuruz na +40, tu također nema diskriminacije. Imate diskriminaciju, zapravo, da se malo našalim, tamo gdje je hladovina. A hladovina je u državnoj upravi i lokalnim samoupravama, i tamo gdje se malo radi a fino živi“.

Trudnoća- dobar put za otkaz?

Diskriminacija žena je također prisutan problem. Nesporazumi uglavnom nastaju oko prava žene na rađanje, jer trudnoća vrlo često dovodi do otkaza. Zabilježeni su i slučajevi da se tražilo potpisivanje papira kojim se žena obavezuju da neće ostati u drugom stanju u određenom vremenskom periodu. Iako predstavnici države tvrde da prema Zakonu o radu nije moguće otpustiti trudnu ženu, Olga Kićanović, savjetnica u Republičkoj agenciji za mirno rješavanje radnih sporova za Deutsche Welle tvrdi drugačije. Ona navodi i konkretan primjer iz Agencije za privatizaciju, gdje su trudnice proglašene tehnološkim viškom:

„Svojom odlukom od veljače ove godine Agencija za privatizaciju je viškom proglasila 11 trudnica i porodilja od ukupno 85 zaposlenih. I čudna bi bila slučajnost, znate, da su baš te osobe najizglednije da dobiju otkaz“.

Žene rijetko traže pomoć

Žena je zbog planiranja obitelji u startu diskriminirana, kaže za DW Vesna Stanojević, koordinator Savjetovališta protiv nasilja u obitelji, jer se na nju gleda sa nepovjerenje već na prvom koraku. Ta diskriminacija je otvorena, ali i pored toga žene se rijetko obraćaju za pomoć, kaže Vesna Stanojević. One jednostavno ne vjeruju da im bilo tko može pomoći, jer čak i kada dobiju sudski spor ta odluka ne može stupiti na snagu, ističe Vesna Stanojević:

„Recimo, ja ću vam dati primjer jedne mlade žene, koja je radila u okviru jednog ministarstva pri općini. Ona je ostvarila svoja prava putem suda i oni su je poslali 200 kilometara daleko da radi, iako ima četvero djece. Znači, ta vrsta manipulacije, koju poslodavac može vršiti nad pojedincem kod nas nema granica. A, naravno, uglavnom do tih manipulacija i zloupotreba dolazi kad su u pitanju žene“.

Problemi pri traženju posla nastaju i zbog nečijih godina. Poslodavci nerado zapošljavaju ljude preko 40 godina, pa čak i mlađe. U pokušaju da pospješi zapošljavanja starijih osoba, koji imaju preko 45 godina, država je uvela sistem subvencija za poslodavce koji se odluče zaposliti te osobe. Subvencije također postoje i za zapošljavanje invalida. Međutim, problem je što u srpskoj gospodarstvu jednostavno ima premalo slobodnih radnih mjesta i zbog toga je teško procijeniti učinke tih mjera.

Otkriješ malverzacije – ostaneš bez posla

Odvjetnica Katarina Jozić iz YUCOM-a kaže za DW da su zabilježeni i slučajevi neke vrste političke odmazde. Riječ je o radnicima koji su otkrili neke malverzacije svojih šefova, zbog toga dobili otkaz i nakon toga se suočili sa činjenicom da su im sva vrata za posao zatvorena kod drugih poslodavaca. Specifična vrsta diskriminacije se ostvaraju i putem ugovora za posao na određeno vrijeme, upozorava Katarina Jozić. Ta vrsta ugovora daje mnogo veća prava poslodavcima i mnogo manja prava zaposlenima u slučaju sudskog spora.

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg.ured: Željka Telišman