Središnja džamija u Kölnu još čeka na otvorenje

Nova središnja džamija u Kölnu gradi se već pet godina. Svečano otvaranje je više puta odgođeno. Najprije je odgoda uslijedila zbog političkih prepirki, a onda pak zbog pravnog spora. "No mi smo optimistični", kaže Ayse Aydin, glasnogovornica Tursko-islamske unije ureda za religiju (DITIB).

Piti čaj, moliti i popričati

Ova divovska građevina od čelika i betona, stakla i drveta, veličanstveno se uzdiže nad gradskom četvrti Ehrenfeld. Ta četvrt nije slučajno izabrana za lokaciju džamije. Naime, nigdje u Kölnu ne živi toliko muslimana kao ovdje. Džamija je zamišljena kao kulturni i vjerski centar u kojem se pored prostorija namijenjenih molitvi nalaze i stručna knjižnica, uredi i trgovine. No ne samo to: u njoj bi se trebali susretati i muslimani s nemuslimanima, kao i stanovnici stranog sa stanovnicima njemačkog podrijetla. "Mjesta u ovoj građevini ima za sve: za one koji žele kupovati, kao i za posjetitelje koji žele popiti čaj, moliti, popričati ili se jednostavno informirati o islamu", kaže Bekir Alboga, koji je u DITIB-u zadužen za vjerska pitanja.

Tako bi to barem trebalo biti. No za sada su svi ulazi još uvijek blokirani žičanim ogradama. Tišinu paraju zvukovi bušilica. Radnici pričvršćuju zaštitu za sunce. Poznati njemački arhitekt Paul Böhm spojio je u jednu organsku cjelinu dijelove zgrada različitih oblika. Najupadljiviji je središnji dio građevine. Njegov oblik kupole je prelomljen kako bi unutra ulazilo svjetlo i da bi se otvorio pogled u smjeru Meke. Na njega slijeću golubovi. Tu su i dva minareta visoka po 55 metara. Sa središnjeg trga prilazi se zgradi za molitvu, knjižnici, prostorijama za seminare i uredskoj zgradi. Posjetitelji moraju nositi zaštitne kacige budući da se još uvijek marljivo radi.

"Ja sam musliman, s mojom džamijom"

"Sada se dovršava sala za konferencije", izvještava Ayse Aydin. Užurbano se obavljaju pripreme za Dan otvorenih vrata. Određen je i termin kada su na razgledanje pozvani stanovnici susjednih kuća, za koje će biti pripremljena i tradicionalna orijentalna jela.

U džamiji će se održavati i tečajevi Kurana, arapske svete knjige. Tu će biti smješteni i socijalni radnici koji će raditi sa seniorima, savjetovati obitelji i pružati razne telefonske savjete. U džamiji će ukupno biti zaposleno 40 do 50 osoba. Za Bekira Albogu ta novogradnja istovremeno ima i vjersko-političko značenje: "Ja sam njemački musliman, s mojom džamijom. Ja sam otvoren i želim da je i ovo društvo otvoreno prema meni, pa i naši političari i naši židovski i kršćanski sugrađani." On podsjeća da muslimani u Njemačkoj žive već 50 godina i da je zato samo po sebi razumljivo da žele imati svoje institucije.

Molitva i trgovina pod istim krovom

Stubište još uvijek nije skroz završeno pa svaki korak odzvanja jekom. U prizemlju betonskog kompleksa trenutačno se nalazi velika otvorena površina. Tu će biti "bazar" i specijalizirane prodavaonice.

Vjerski sadržaji i trgovina pod istim krovom? Ayse Aydin tu mješavinu smatra dobrom idejom: "S jedne strane pozivamo ljude da dođu i malo osjete atmosferu. No, to naravno služi i pokrivanju naših troškova." Pored izdataka za gradnju tu su i troškovi za vodu, struju i čišćenje. Oni se djelomično mogu pokrivati iz prihoda od iznajmljivanja poslovnih prostora. Muslimanske vjerske zajednice ne dobivaju nikakav novac iz državnog proračuna, pa se moraju snalaziti same.

Svečano otvaranje planirano je za iduće ljeto. A do tada će se i dalje puno govoriti o središnjoj džamiji u Kölnu, kao i o integraciji muslimana u njemačko društvo.