Srpski analitičari o odnosima Zagreba i Beograda

Srpsko-hrvatski odnosi jesu na nizbrdici i to iz najmanje tri razloga, ističe za Deutsche Welle Nikola Jovanović, urednik periodike Izazovi evropskih integracija. Prvi razlog je taj što aktualna hrvatska premijerka Jadranka Kosor pokušava prikupiti što više glasova s desnice i ekstremne desnice, ocjenjuje Jovanović. Ona stoga i radikalizira svoj diskurs, kaže on. Drugi razlog se po Jovanovićevim riječima odnosi na problem Kosova, jer Hrvatska sadašnji vakuum pokušava iskoristiti ne samo kroz neku političku inicijativu, već i svojom robom za Kosovo, što je i neka vrsta zloupotrebe čitave situacije. Posljednji razlog je povezan s približavanjem Hrvatske članstvu u Europskoj uniji, kaže Jovanović:

„Zaključivanje Sporazuma o pridruživanju zapravo donekle favorizuje nacionalizam. Bilo je mnogo analitičara i u samoj Hrvatskoj, koji su predvideli da će se jedan deo tog novog samopouzdanja prevesti u nacionalizam. Tako da u tom smislu smatram da je to treći razlog, vezan za završetak pregovora sa EU, u situaciji kada ostale zemlje u regionu nisu blizu ni početka a kamoli završetka tog posla.“

Izbori pojačavaju retoriku

Sustav toplo-hladno i nije ništa neobično za odnose zemalja regije, smatra supredsjednik Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov. Srbija je u posebno delikatnom trenutku zbog pripreme mišljenja o kandidaturi za EU i stoga su izjave premijerke Kosor u Prištini iziritirale srpske vlasti, ocjenjuje Popov. Važan moment je i blizina izbora, kaže Popov: „A mi sada imamo pripreme za izbore i u Hrvatskoj do kraja godine, a i u Srbiji početkom iduće godine. Tako da se često vanjskopolitički odnosi zapravo zloupotrebljavaju za unutrašnjopolitičke svrhe. Tako da će se taj trend verovatno još neko vreme nastaviti dok se ne završe izbori u Hrvatskoj, ali isto tako i nosioci vlasti u Srbiji moraju da vode računa o tome kako će njihovo biračko telo da se određuje prema nekim stavovima koje oni izražavaju“.

Bit će bolje na duži rok?

Zemlje regije, bez obzira na ulazak Hrvatske u EU, dijele sličnu sudbinu, smatra Jovanović. To znači da sve ovo što se trenutno događa ne bi trebalo trajno utjecati na odnose u regiji, kaže Jovanović: „Tako da mislim da na dugi rok zemlje regiona jesu upućene na saradnju a ne na sukobe. Tako da se nadam da će srpsko-hrvatski odnosi, kao možda ključni, uz srpsko-albanske, u regionu, biti na srednji, a pogotovu na duži rok, ponovo na uzbrdici i uzlaznoj putanji.“

Povećan stupanj nervoze

U Srbiji svakako postoji povećan stupanj nervoze nakon posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel i neizvjesnosti oko daljnjih europskih integracija, ocjenjuje Aleksandar Popov te dodaje: „Ali, ujedno mislim da bi susedi morali voditi računa o osetljivosti Srbije na mogućnost gubljenja dela svoje teritorije. Tako da bi se mogla očekivati malo veća pažljivost u nekim izjavama, bilo prilikom posete Kosovu, ili u nekim drugim prilikama. Naravno, izjave premijerke Kosor, kada je u Kninu pozdravila Gotovinu i Markača kao heroje a ne kao ratne zločince, naišla je na opravdane kritike u Beogradu. Upravo stoga mi u Igmanskoj inicijativi upozoravamo političare u regionu da se klone teške retorike, jer ona nikad nije ništa dobro donela.“

Više senzibilnosti za Srbiju

Susjedi Srbije sada imaju dvije opcije, kaže Nikola Jovanović: ili da zloupotrijebe ranjivost Beograda, i možda ga natjeraju da uzvrati nekom retorikom koja bi Srbiju opet predstavila kao neki problem u regiji ili da pokažu više senzibilnosti oko Kosova i europskih integracija i da tu situaciju dodatno ne otežavaju. Bilo bi dobro da većina zemalja, zbog dugoročnih odnosa, ipak zauzmu ovaj drugi stav, smatra Jovanović.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Anto Janković