Stabilan euro olakšava poslovanje s Europom

Slučaj je htio da je u gostima kod američkog predsjednika Baracka Obame na dan održavanja summita o spašavanju eura (27.10.) bio jedan Europljanin: češki premijer Petr Nečas. Tako je američki predsjednik iz prve ruke mogao doznati što Europljani planiraju. I Obama je bio zadovoljan: „Vidjeli smo da sve zemlje euro-zone i sve europske zemlje čvrsto stoje zu europski projekt i žele osigurati da on bude nastavljen.“

Obama je početkom listopada Europljanima uputio upozorenje da brzo djeluju jer nesigurnost oko grčkih državnih financija i dugova drugih jučnoeuropskih zemalja opterećuje svjetski financijski sustav. I da se negativno odražava i na SAD. I ovaj put je Obama izjavio da su briselske odluke „važan prvi korak“. Ali, presudno je sad „da one budu potpuno i odlučno provedene“. Ipak, dodao je da ima povjerenja u europsko vodstvo da će se to dogoditi.

Spriječena najgora katastrofa

Amerikanci sa zabrinutošću gledaju prema Europi zbog trgovinskih odnosa. „Ako je Europa slaba, ako Europa, naš najvažniji trgovinski partner ne raste, onda to utječe na naše tvrtke i sposobnost da se ovdje u SAD-u stvore radna mjesta“, rekao je Obama. S obzirom na stopu nezaposlenosti od preko devet posto to je glavna tema uoči predsjedničkih izbora iduće godine.

Ekonomski stručnjak Jacob Kirkegaard s vašingtonskog Peterson-Instituta za međunarodne gospodarske studije pozitivno ocjenjuje briselski dogovor. Kriza nije okončana, ali je najgora katastrofa spriječena, kao što je nekontroliran državni bankrot Grčke, kaže on. I opasnost sloma neke od velikih europskih banaka je smanjena. „To znači da je rizik za američko gospodarstvo znatno smanjen“, kaže Kirkegaard.

I SAD ima problema

Sumnjičaviji je Sebastian Mallaby, ekonomski stručnjak Društva za međunarodne odnose (Council of Foreign Relations). On ukazuje na činjenicu da je oprost polovice dugova Grčkoj dogovoren samo na dragovoljnoj osnovi banaka. I zacrtani cilj smanjenja grčkih dugova na 120 posto BDP-a do 2020. je još uvijek jako velik dug. I on ne dijeli mišljenje da je europska dužnička kriza posljedica američke financijske krize, kako u Grčkoj tako i u Španjolskoj, Irskoj i drugim zemljama.

Mallabyjev kolega Benn Steil ipak misli da su problemi na američkom tržištu nekretnina bili odlučujući pokretač trenutne krize u Europi. Sebastian Mallaby smatra da optuživanje SAD-a za krizu šteti ugledu SAD-a, ali priznaje da su i Amerikanci imali ili imaju slične probleme: „Imali smo financijsku krizu, imamo krizu zaduženja i ne možemo u red dovesti svoju financijsku politiku.“

Europljani, dakle, ne mogu očekivati pomoć od Amerike kao u prošlosti. Ali, svi stručnjaci se slažu da je briselski dogovor donio olakšanje svima. A time nema ni razloga za međusobne optužbe.

Autor: Christina Bergmann / Anto Janković
Odg. ur.: S. Matić