Stalna politička kriza i zdravstvena katastrofa

Koalicijske intrige, smjena ministara, izlazak iz vlade – politički kaos u Rumunjskoj se posljednjih tjedana stalno povećavao. Sada je na vrhuncu. U utorak (05.10.) je pala vlada koja je bila devet mjeseci na vlasti. Na čelu je bio nacionalno-liberalni premijer Florin Citu. Na inicijativu oporbenih socijaldemokrata izglasano mu je nepovjerenje u parlamentu. Kao i toliko puta prethodnih godina Rumunjska je ostala bez vlade i koalicijske većine, ovoga puta usred četvrtog vala pandemije – zemlja bilježi 15.000 novozaraženih dnevno, a zdravstveni sustav je pred kolapsom.

Zahtjev za izglasavanje nepovjerenja su u isto vrijeme htjele podnijeti još i nacionalistička, ekstremno desničarska Alijansa za ujedinjenje Rumunja kao i zeleno-liberalna Unija za spas Rumunjske koja je do nedavno bila u vladi. U rumunjskom parlamentu je, što se nikada do sada nije dogodilo, skoro 90 posto nazočnih zastupnika izglasalo nepovjerenje vladi. 

Ambivalentnost Ustava  

Rumunjska se u stvari nalazi u apsurdnoj političkoj situaciji. U prosincu prošle godine, poslije izbora, formirana je politička većina koja je prvi put poslije 2012. bila politički bliska predsjedniku države. Predsjednici Traian Basescu (do 2014.) i njegov nasljednik Klaus Iohannis vodili su ogorčenu političku borbu protiv socijaldemokrata, koji su imali nacionalističku i antireformsku politiku. Prema rumunjskom Ustavu, i predsjednik države i vlada imaju određene nadležnosti, što već desetljećima dovodi do političkih blokada. Nekoliko ustavnih reformi je propalo.

Od 2012. je to dovelo do nekoliko propalih kohabitacija. Na mjestu premijera promijenilo se 17 političara u 13 različitih vlada, a smjene ministara je teško i nabrojati. Rumunjska je druga na listi najsiromašnijih zemalja u Europskoj uniji, s velikim zastojem u reformama i teškim socijalnim problemima, a politički je – stabilno nestabilna.

Pukotine u koaliciji

Na prošlogodišnjim izborima nacionalni liberali (PNL) koji su bliski predsjedniku Iohannisu nisu bili najjača stranka, ali su uspjeli dogovoriti koaliciju sa zelenim liberalima (USR) i strankom Mađara u Rumunjskoj (UDMR). Nova vlada pod premijerom Florinom Cituom je najavila ambiciozne reformske projekte, pre svega u javnoj upravi i pravosuđu. Međutim, ubrzo su se pojavile pukotine u koaliciji. Ni nacionalni liberali niti predstavnici mađarske manjine nisu pokazali previše zanimanja za borbu protiv korupcije, za depolitizaciju javne uprave kao i za ukidanje jednog tijela koje je obavljalo političku kontrolu neovisnih sudaca i državnih odvjetnika. Taj „posebni odjel", koji su 2018. osnovali tada vladajući socijaldemokrati, bilo je izloženo kritici iz Bruxellesa. Zeleni liberali su zahtijevali dosljedne reforme, ali su unutar te stranke izbile borbe za prevlast.

Svađa o raspodjeli novca stranačkoj klijenteli  

Sukob unutar koalicije eskalirao je u kolovozu, kada je ministar pravosuđa Stelian Ion pokušao na položaje u antikorupcijskim institucijama i državnom odvjetništvu dovesti neovisne kandidate na temelju javne procedure. Osim toga, zeleno-liberalna stranka se pobunila protiv načina na koji su nacionalno-liberalni koalicijski partneri dijelili milijarde iz programa za razvoj komunalne infrastrukture, jer je prema njima novac išao stranačkoj klijenteli. Premijer Citu je zato početkom rujna otpustio ministra pravosuđa, što je dovelo do istupanja zeleno-liberalne stranke iz koalicije. U nacionalno-liberalnoj stranci već mjesecima se vodi borba za položaj šefa stranke. Najprije je izabran premijer, koji je na čelu stranke zamijenio predsjednika parlamenta Ludovica Orbana. Sada Orban prijeti osnivanjem svoje stranke.

Predsjednik nedorastao dužnosti

Predsjednik države Klaus Iohannis je u kratkoj izjavi nakon pada vlade govorio uopćeno da su „političari“ krivi za to. Prema njemu, oni su umjesto rješavanja problema pandemije i poskupljenja energije dodatno stvorili političku krizu. Na kraju je Iohannes ipak najveću krivicu svalio na zeleno-liberalni USR. Brojni analitičari doživljavaju to obraćanje javnosti kao cinično, jer predsjednika smatraju jednom od najodgovornijih osoba za sadašnju krizu. Postoje indicije da je on aktivno sudjelovao u krahu koalicije. Uostalom, smijenjeni premijer Citu je važio kao predsjednikova marioneta. Što je motiviralo samozvanog reformista Iohannisa za okončanje reformske koalicije - nitko u Rumunjskoj ne može objasniti. Najčešće tumačenje je da predsjedik nije dorastao svojoj funkciji.

Iohannis kao Marija Antoaneta 

„Iohannis nikada nije do kraja shvatio ulogu predsjednika države kao i veliku politiku", piše Cristian Pantazi za internetski portal G4media. „On je svoje vrijeme posvetio vrtlarstvu i sitnim igrama moći, daleko od onoga što čini predsjednika. Tako nastaje dojam nesposobnosti i izgubljenog vremena za zemlju i za reforme, koje je u predizbornoj kampanji obećao ljudima koji su satima čekali na biralištima da zaokruže njegovo ime, i od kojih je on lakomisleno odustao."

Ovo je oštra konstatacija. Ali prije nekoliko dana ju je Iohannis potkrijepio – posjetivši u bijelom odjelu ekskluzivni golf klub usred četvrtog vala pandemije i krize zdravstva. „Golf čovjek može igrati u svakoj starosnoj dobi", rekao je dobro raspoloženi rumunjski predsjednik. „Želim ohrabriti što više ljudi da se počnu baviti ovim lijepim sportom, koji nudi toliko zadovoljstva.” To je u Rumunjskoj mnoge podsjetilo na Mariju Antoanetu, francusku kraljicu koja je navodno, uoči revolucije 1789., rekla - neka narod jede kolače, ako nema kruha.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu