Stanje redovno - međunarodne zaštitne snage u Afganistanu
7. veljače 2008Dok ministri obrana zemalja članica NATO-saveza u Vilniusu raspravljaju o vojnom angažmanu pojedinih zemalja u Afganistanu, vojnici o kojima je riječ čitavu stvar gledaju prilično opušteno. Tako je i Tom Railey, glasogovornik stožera Zaštitnih snaga ISAF u Kabulu na redovnoj konferenciji za novinare izjavio: "Zahtijev za slanjem dodatnih snaga u Afganistan normalan je dio rada glavnog stožera NATO-saveza, i po našem mišljenju je taj proces utoliko efikasniji ukoliko manje se odvija u javnosti."
Istovremeno Railey dodaje da bi se zemlje koje još imaju slobodne kapacitete tu trebale intenzivnije angažirati. Taj se zahtijev, međutim, ne odnosi isključivo na Njemačku, naglašava general Hans-Lothar Domröse, od siječnja na funkciji načelnika glavnog stožera Zaštitnih snaga , i po hijerarhiji treći časnik u ISAF-u: "To je stvar koja se tiče čitavog NATO-saveza, a ne samo Njemačke. Sa 3500 vojnika je Njemački kontingent treći po veličini, i postoje druge zemlje, velike zemlje, koje bi se još više mogle angažiorati. O malima tu sada ne bih govorio."
Na sjeveru ništa novo
S druge strane Domröse priznaje da je situacija na jugu zemlje prilično teška, te da je angažman nizozemskih, američkih, britanskih i kanadskih vojnika opasan. On dodaje i da će biti teško izboriti vojnu pobjedu nad militantnim islamistima, budući da pripadnici Talibana i Al Kaide vode asimetričan rat.
S druge strane ovaj najviši njemački general u Afganistanu ne vidi problema da njemačka vojska preuzme snage za hitne intervencije u okviru Regionalne komande Sjever: "To u osnovi nije ništa novo. Time se za Nijemce na sjeveru zemlje ništa bitno ne mijenja. Zadaci ostaju isti. Rezerva je i do sada postojala, samo što su to dosada bili Norvežani, o tome se nije puno govorilo."
U komandnoj struklturi Nijemci već i sada imaju vojnu odgovornost za snage za hitne intervencije. U prosjeku su Norvežani bili jednom u šest mjeseci pozivani da interveniraju. Osnovna osobina ovih snaga je da su u stanju i ofenzivno djelovati kada u blizini nema drugih ISAF-vojnika. Tako je primjerice protekle jeseni došlo do borbi protiv Talibana, koji su pokušali prodrijeti u sjeverozapad Afganistana.
Pomoć za samopomoć - povratna karta za put kući
Natporučnik Rune Solberg, koji je do siječnja predvodio norveške snage za hitne intervencije naglašava da su i njemački vojnici sudjelovali u pojedinim akcijama, poput operacije pod kodnim nazivom Harekate Yolo Dva: "Njemački general Warnecke vodio je operaciju od strane zaštitnih snaga, postojale su mješovite izviđačke postrojbe, mi smo imali vrlo veliku podršku njemačkih helikoptera jednako kao i pomoć njemačkog medicinskog osoblja."
Zadatak snaga za hitne intervencije je da u slučaju napada na savezničke vojnike u što kraćem vremenskom roku budu u stanju uključiti se u borbe i obraniti ih. U osnovi je to i zadatak koji već sada obavljaju zaštitne postrojbe njemačkih timova za obnovu, koji su angažirrani na području čitavog sjevera zemlje. Po riječima generala Domrösea, njemački vojnici su već sada za te zadatke i obučeni i opremljeni.
Usprkos tome, naglašava njemački general, na koncu ipak Afganistanci moraju biti u stanju sami se brinuti za svoju sigurnost. Zbog toga obuka afganistanske policije i vojske i dalje ostaje važan zadatak za Njemačku, dodaje Domröse: "To je takoreći naša povratna karta kući. Kada oni jednog dana budu u stanju da preuzmu punu odgovornost za siguronosnu situaciju u zemlji, mi ćemo početi sa smanjenjem naših snaga, i povratkom kući. To je naš dugoročni cilj."