Strah njemačkoga gospodarstva od Brexita
15. siječnja 2019
43 posto od oko 1.300 anketiranih njemačkih poduzeća računa s takozvanim tvrdim Brexitom (bez sporazuma) - rezultat je to istraživanja minhenskog instituta ifo. Istovremeno tri petine tvrtki navode kako bi tvrdi Brexit za njih imao neugodne posljedice - doduše u različitim razmjerima. Koliko bi tko time bio pogođen, ovisi prije svega o stupnju povezanosti i isprepletenosti proizvodnih procesa na otoku i kontinentu.
Automobilska industrija
Širom svijeta se godišnje registrira 85 milijuna novih automobila, od toga dva milijuna u Velikoj Britaniji. Brexit će na prodaju u toj zemlji doduše utjecati, ali ne dramatično, kaže Ferdinand Dudenhöffer, stručnjak za automobilsku industriju sa Sveučilišta u Essenu. "Ako u Engleskoj bude zabilježen pad prodaje za dvadeset posto, to njemačku auto industriju neće ozbiljno uzdrmati."
Različiti proizvođači su za taj slučaj različito pripremljeni. Najviše će Brexit osjetiti BMW. Ova kompanija na britanskim otocima ima tvornicu Minija, a osim toga i tvornicu motora Hams Hall pored Birminghama u kojoj se proizvode motori ne samo za Mini, već i za BMW-ove serije jedan i tri.
Problemi bi međutim mogli nastati u isporuci dijelova između pojedinih tvornica kontinentalne Europe i Velike Britanije. To bi na primjer moglo pogoditi Opelovu marku Vauxhall - u međuvremenu su obje ove marke u vlasništvu francuskog koncerna PSA. Francuzi su doduše zatvorili Opelovu tvornicu u njemačkom Bochumu, ali i dalje radi ona u Ellesmere Portu u blizini Liverpoola.
Ali uza sve negativne efekte kada je riječ o logistici, Brexit bi mogao imati i neke pozitivne posljedice za njemačku autoindustriju, naglašava Dudenhöffer. Ako se nastavi pad vrijednosti britanske funte, to će značiti jeftiniju proizvodnju automobila u toj zemlji od one u zoni eura - pod uvjetom naravno da carine ne budu previše visoke.
Banke
Od referenduma o Brexitu u fokusu pozornosti javnosti se nalazi financijski sektor. Razlog: on u ukupnom bruto proizvodu Velike Britanije sudjeluje s dvanaest posto, i to ga čini jednom od najvažnijih privrednih grana u zemlji. Dosad je London bio najvažniji financijski centar Europe, ali izvaneuropske banke koje su odande vodile svoje poslove širom Europske unije, to nakon Brexita više neće moći. One će morati pronaći neko sjedište unutar EU-a.
Mnoge su se već odlučile za Frankfurt. Prema procjenama lobističkog udruženja Frankfurt Main Finance, poslovi u vrijednosti od 750 do 800 milijardi eura bi na taj način mogli biti prebačeni u taj njemački grad - veliki dio toga već u prvom kvartalu ove godine. To bi ukupan obujam poslova njemačkih i međunarodnih banaka u Frankfurtu povećalo za petinu. A uz to bi se po procjenama stručnjaka u ovaj grad moglo iz Londona preseliti i 8.000 radnih mjesta.
Kemijska i farmaceutska industrija
U kojoj mjeri će kemijska i farmaceutska industrija biti pogođene Brexitom ovisi dobrim dijelom o tome kakav oblik će on poprimiti. Kao i u drugim branšama, i tu bi tvrdi Brexit mogao izazvati prilične probleme. Udruženje kemijske industrije VCI računa s jedne strane s carinama u visini od oko 200 milijuna eura godišnje. S druge strane izvršni direktor VCI-ja Utz Tillmann još više se boji različite regulative. Ukoliko se ne postigne dogovor o prijelaznim rješenjima, onda bi sve kemikalije koje su proizvedene u Velikoj Britaniji bile bez dozvole korištenja u EU-u. One bi sve morale biti ponovo registrirane, a to bi bio ogroman birokratski posao, boji se Utz.
Slične bojazni imaju i predstavnici farmacije. Trgovina između EU-a i Velike Britanije je intenzivna, jednako kao i isprepletenost pojedinih tvrtki i njihovih proizvodnih procesa. To izaziva veliku zabrinutost, kaže Siegfried Throm, izvršni direktor Udruženja proizvođača lijekova koji se bave i istraživanjima, a tiče se kako proizvodnje i prodaje lijekova, tako i provođenja kliničkih studija.
Zračni promet
Pitanje regulacije i usklađenosti propisa je i za avio-kompanije najveći problem. U slučaju tvrdog Brexita bi najprije došlo do obustave zračnog prometa. U tom bi slučaju naime britanske avio-kompanije izgubile pravo korištenja zračnih luka na području Europske unije. One naime tada ne bi bile dio zajedničkog zračnog tržišta EU-a. To bi pogodilo ne samo avio-kompanije poput British Airwaysa, Easyjeta ili Ryanaira, već i njemačke turističke avio-kompanije kao što su Tuifly i Condor, koje su u većinskom britanskom vlasništvu.
Stručnjaci poput Erica Heymanna iz Deutsche Banka ipak su uvjereni da će sve biti u redu: "Ja vjerujem da je i u slučaju tvrdog Brexita moguće da se ta tema riješi tako da zračni promet između Velike Britanije i kontinentalne Europe i dalje funkcionira."
Strojarska industrija
Velika Britanija je za njemačku strojarsku industriju jedno od najvažnijih tržišta, ukupan obujam izvoza u tu zemlju iznosi oko sedam milijardi eura. Već 2017. je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju, kao posljedica nesigurnosti oko Brexita. U ovom slučaju je za njemačke proizvođače dodatni problem i slabljenje britanske funte: time njemački proizvodi za britanske kupce postaju znatno skuplji.
I tu se proizvođači nadaju da ipak neće doći do nereguliranog izlaska Velike Britanije iz EU-a. Ali Thilo Brodtmann iz strukovnog udruženja VDMA ipak upozorava njemačke tvrtke da bi bilo pametno da se pripreme i za slučaj "kaotičnog Brexita".