Začetak zajedničke europske vojske?
28. prosinca 2018
Vijest da Bundeswehr razmatra regrutiranje osoblja iz drugih članica Europske unije privukla je pozornost njemačkih medija, iako komentatorica teksta objavljenog u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ) ukazuje da je to zapravo stara priča. 2016. godine je, podsjeća, njemačko Ministarstvo obrane izradilo, a savezni kabinet usvojio tzv. "bijelu knjigu", strateški dokument o sigurnosnoj politici i budućnosti Bundeswehra u kojemu se već spominje ova mogućnost. No, kako se konstatira u tekstu, za otvaranje njemačke vojske stranim "zaposlenicima" postoje pravne prepreke. Njemački zakon o vojsci iz 1956. ("Soldatengesetz"), naime, propisuje da vojnici s ugovorom na određeno vrijeme ili profesionalni vojnici mogu biti samo njemački državljani. "Za to postoji dobar razlog: vojnici moraju ako zatreba, dati svoj život - a to ne radiš za baš svakog poslodavca", stoji u komentaru FAZ-a. No, "s obzirom na sve veći manjak stručne radne snage kreativne ideje za pridobivanje kvalitetnih ljudi za službu u uniformi su potrebne", zaključuje se.
List Badische Neueste Nachrichten iz Karlsruhea zapošljavanje stranaca iz EU-a smatra "razumnom idejom": "Zašto ne? Ono o čemu se ovdje već neko vrijeme raspravlja u drugim je članicama EU-a poput Velike Britanije, Irske, Danske ili Francuske već odavno uvriježena praksa." Komentator ne smatra da bi angažiranje IT-stručnjaka, inženjera ili medicinskog osoblja moglo biti problematično zbog (ne)lojalnosti, "barem ne dok se ne ide u borbu".
U tekstu objavljenom u Emder Zeitungu se podsjeća na činjenicu da se već dugo razmatra mogućnost stvaranja jedne zajedničke europske vojske do čega još uvijek nije došlo ako se izuzme njemačko-francuska brigada. "Razmjena stručnog osoblja unutar Europske unije mogla bi, međutim, biti početak jačeg povezivanja europskih vojski", navodi se i zaključuje kako to ne bi samo ojačalo ideju ujedinjene Europe nego i dobro došlo državnim blagajnama: "Budimo iskreni: novac bi se dao potrošiti i na druge stvari, a ne na tenkove."
Spiegel je, pozivajući se na jedan tajni dokument iz ministarstva obrane, objavio da Bundeswehr vidi posebno veliki "kvantitativni potencijal" za regrutiranje u mladićima "iz Poljske, Italije i Rumunjske", jer veliki broj njih u dobi između 18 i 40 godina živi u Njemačkoj. Njemačko ministarstvo obrane, kako prenosi Spiegel, želi ograničiti krug mogućih novih "zaposlenika" na strance iz EU-a koji već više godina žive u Njemačkoj i tečno govore njemački jezik.
"Nepoželjni uvoz" u Bosnu
U izdanju minhenskog lista Süddeutsche Zeitunga (SZ) od ovoga petka (28.12.) objavljen je i tekst pod naslovom "Nepoželjni uvoz" u kojemu se objašnjava "kako se Bosna uspješno brani od agresivnog utjecaja" iz arapskog svijeta. Navodi se kako je velebna džamija kralja Fahda s kulturnim centrom u gradskoj četvrti Dobrinja, najveća u Sarajevu, "simbol pokušaja Saudijaca i drugih Arapa iz Perzijskog zaljeva da izvezu svoju konzervativnu verziju islama na Balkan i time na europski teritorij". Ukazuje se kako su u Bosni islamski fundamentalisti vidjeli idealna vrata za ulazak u Europu i već u ratnim devedesetim priskočili svojoj muslimanskoj braći u pomoć opskrbljujući ih novcem, oružjem i mudžahedinskim borcima: "Odmah nakon rata su došli vjerski obnovitelji." Nakon toga su, piše, na mnogim mjestima u BiH iznikle džamije financirane "petrodolarima" s ciljem širenja strogog islama. "Samo što plan nije uspio. U bosanskim brdima, doduše, postoji nekoliko selefijskih sela i u nekim džamijama i danas se širi vehabijska ideologija. Ali u zemlji je nastavio dominirati liberalni bosanski smjer islama. Na to posebno pazi Islamska zajednica od 2012. na čelu s reisu-I-ulemom Huseinom Kavazovićem." On kao vrhovni vjerski poglavar vodi bosanske muslimane iz 600 godina stare Careve džamije u centru Sarajeva, kako piše komentator u SZ-u, te imenuje i nadzire imame i u džamijama izgrađenima i financiranima stranim novcem i propovijeda "europski islam".
Arapi zato, zaključuje se, sada u Bosni radije grade turistička naselja za "arapsku srednju klasu" kojoj je ova balkanska zemlja postala omiljeni turistički cilj - "i to ne zbog zelenila islamskog proroka već zelenila šuma i ugodne klime".
U tekstu se, međutim, ukazuje kako džamije u Bosni sada imaju jednog novog sponzora: turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji "investira mnogo novca kako bi povećao svoj politički utjecaj na Balkanu" i koji u tim naporima nailazi na raširene ruke kod vladajuće Stranke demokratske akcije.