Njemačka - zemlja neljubazna prema gostima
6. rujna 2018
Visoke stanarine, kronični nedostatak mjesta u vrtićima i povećani životni troškovi. Ovo su muke koje ne muče samo Nijemce nego i sve one koji iz inozemstva dolaze u Njemačku kako bi ovdje neko vrijeme proveli na radu, tzv. „expats". No to nije ono što stranci koji dođu u Njemačku vide kao najveći problem. Ono što ih najviše smeta je ne baš prijateljski odnos Nijemaca naspram stranaca.
To proizlazi iz studije internetske platforme „InterNations", namijenjene onima koji žive i rade u inozemstvu. Pritom zaključci ove studije nisu novi: i prošlih godina „expati" su se žalili na pomanjkanje gostoljubivosti kod Nijemaca. Ovaj put Nijemci su prošli još gore: od 68 zemalja na popisu, Njemačka se našla na 38. mjestu. To je daleko slabiji rezultat nego 2014. kada je Njemačka još držala solidno 12. mjesto.
Rasprava o useljavanju pojačava negativni dojam
„56 posto ispitanih u Njemačkoj tvrde da je teško sprijateljiti se s lokalnim stanovništvom“, kaže voditelj platforme „InterNations“ Malte Zeeck za DW. Na globalnoj razini, 36 posto iseljenika ima problema uspostaviti kontakt s lokalcima. U Njemačkoj je taj postotak osjetno viši. „Teme migracija koja u posljednje vrijeme vlada javnim diskursom nije pozitivno utjecala na razvoj situacije", objašnjava Zeeck negativni trend.
To ne spašava ni dobar imidž Njemačke kada je u pitanju gospodarska klima. Njemačka je i dalje kao mjesto za rad među globalnim radnim nomadima vrlo cijenjena: radna mjesta su sigurna, socijalni uvjeti su dobri, gospodarstvo je stabilno. „Njemačka je atraktivno gospodarsko odredište za strane radnike“, smatra i Marcel Fratzscher, direktor Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW). On u razgovoru za DW napominje kako je posljednjih desetak godina godišnje u Njemačku useljavalo po 300.000 građana iz ostalih EU zemalja. Fratzscher smatra da je Njemačka atraktivna zbog kvalitetnih radnih mjesta i dobrih mogućnosti daljnje naobrazbe i da će to tako ostati i u budućnosti.
Bez useljavanja nema gospodarskog rasta
A strani stručnjaci su Njemačkoj važni jer kad su oni u pitanju ovdje vlada nestašica. Pogotovo ako se uzmu u obzir demografska kretanja, Njemačka bi se morala malo više potruditi oko toga kako dočekuje i prihvaća strance. Direktor DIW-a smatra da bez intenzivnog useljavanja iz drugih europskih zemalja posljednjih desetak godina, Njemačka ne bi doživjela ovakav značajan gospodarski rast.
U tom svjetlu se više tolerancije prema strancima može shvatiti kao neka vrsta priprema za budućnost. „Oni koji su dobro kvalificirani, koji mogu birati gdje će u svijetu pronaći posao, u Njemačku će doći ne samo zbog kvalitetnih radnih mjesta nego samo ako ih ovdje dobro prihvate. Trenutno se ovdje nailazi na još uvijek previsoke prepreke", zaključuje Fratzcher.
Pobjednik Bahrein
Tu bi Njemačka puno mogla naučiti od arapske državice Bahreina koji se nalazi na prvom mjestu ljestvice InterNation istraživanja. I to zato jer čini sve kako bi se stranci u njemu ugodno osjećali. Slično dobro kod „expata" je prošao i Tajvan. Kad je Tajvan u pitanju, objašnjava voditelj InterNationsa Zeeck, je prije svega visoka kvaliteta življenja u pitanju.
Za peto po redu istraživanje ispitano je preko 18.000 poslovnih nomada u 187 zemalja. Pritom veću ulogu igra subjektivna percepcija kvalitete življenja, a manje statistički podaci. U Njemačkoj je sudjelovalo 1962 „expata".
Ove godine po prvi put se na listi kriterija našao i element „digitalni život". I u ovoj kategoriji je Njemačka prošla loše. Za razliku od Estonije, digitalnog raja na sjeveru Europe koji građanima olakšava svakodnevicu npr. preko potpune digitalizacije birokratskih poslova.
Njemačka se našla tek na 53. mjestu kad je u pitanju digitalna svakodnevica. „Samo 29 posto ispitanih smatra da je u Njemačkoj lako doći do brzog internetskog priključka", objašnjava Zeeck. I do mobitela je u Njemačkoj teže doći nego drugdje, a to isto vrijedi i za posljednji krik digitalne svakodnevice – digitalno plaćanje. Zeeck smatra da su to sve stvari koje se daju lako otkloniti, recimo uvođenjem više područja u obilasku gradskih ustanova koja se mogu riješiti i preko interneta. I više državnih stranica na engleskom isto tako ne bi bilo zgorega. „Mislim da to ne bi smio biti problem", zaključuje voditelj istraživanja Zeeck.