Stroži uvjeti za državljanstvo

Europska konvencija o državljanstvu dobila je zeleno svjetlo na saborskom Odboru za zaštitu ljudskih prava i prava nacionalnih manjina. U raspravi se čulo kako je od 1992. godine više od milijun ljudi zatražilo upis u hrvatsko državljanstvo, od čega oko 700 tisuća iz Bosne i Hercegovine. Stranci će za stjecanje državljanstva morati dokazati da znaju hrvatski jezik i pismo, boraviti najmanje pet godina u zemlji te priložiti otpust iz državljanstva neke druge zemlje. Žarko Katić, pomoćnik ministra unutarnjih poslova naveo je što je pritom najveći problem:

"Najveći problem iz prakse vidim traženje otpusta iz dosadašnjeg državljanstva. To je, u pravilu, državljanstvo Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore ili neke druge republike bivše Jugoslavije."

Ustavni stručnjaci tumače da se Konvencija ne odnosi na dijasporu, kao ni na one koji žive izvan Hrvatske, nego samo na one koji zakonito i stvarno prebivaju u zemlji.

Prema Katićevim riječim, godišnje u prosjeku oko 4 i pol tisuće hrvatskih državljana zatraži otpust iz državljanstva RH, kako bi stekli uvjete za neko drugo državljanstvo.

U raspravi o Strategiji migracijske politike za 2006. i 2007. godinu čulo se i kako MUP još nikome nije odobrio azil u Hrvatskoj jer niti jedan od 650 aplikanata, od 1997. godine dosad, nije dokazao da je u svojoj zemlji bio proganjan zbog rasne, vjerske i etničke pripadnosti ili političkog uvjerenja. Katić ističe kako su tražitelji azila u Hrvatsku ustvari ekonomski migranti.