Njemačka: raste nejednakost, a povjerenje u institucije pada

Nejednakost u prihodima među građanima Njemačke postaje sve veća – to pokazuje studija zaklade Hans Böckler. Posljedice su, prema rezultatima ove studije, drastične: strah od siromaštva raste, a povjerenje u institucije pada.

Studija zaklade Hans Böckler, koja je bliska sindikatima, pokazuje kako brige za budućnost i egzistencijalni strahovi među ljudima u Njemačkoj rastu. Analiza pokazuje da je to uglavnom rezultat rastuće nejednakosti u prihodima i sve većeg siromaštva. Također, udio ljudi koji žive u siromaštvu je sve veći, navodi se u Izvještaju o raspodjeli Gospodarskog i znanstveno-socijalnog instituta (WSI). Posljednjih godina gospodarska situacija dodatno se pogoršala zbog korona-krize i visoke inflacije.

Ovaj Izvještaj o raspodjeli redovito objavljuje Gospodarski i znanstveno-socijalni institut (WSI) koji je dio zaklade Hans Böckler. Svake godine se vode intervjui sa članovima oko 13.000 domaćinstava. Najnoviji izvještaj obuhvaća razdoblje do 2022. godine, pri čemu se podaci o prihodima odnose na 2021. godinu. Noviji podaci još nisu objavljeni.

Pokazatelj nejednakosti raste

Tzv. gini-koeficijent, odnosno indikator nejednakosti, je između 2010. i 2021. godine, prema izvještaju, porastao s 0,282 na najvišu vrijednost od 0,31. Za analizu su korišteni podaci o prihodima za 2021. godinu. Te godine je 17,8 posto ljudi u Njemačkoj živjelo u siromaštvu, dok ih je 2010. bilo 14,2 posto. Studija također pokazuje da je prošle godine znatno više od 50 posto ljudi s donje polovice ljestvice po visini prihoda strahovalo da neće moći zadržati svoj životni standard.

Autori izvještaja upozoravaju na opasnost od sindroma začaranog kruga: nedostatak blagostanja i nesigurnost mogu dovesti do toga da sve više ljudi odustane od participacije u političkom sustavu. Manje od polovice siromašnih i ljudi s nesigurnim prihodima smatra da demokracija u Njemačkoj u velikoj mjeri funkcionira dobro. No oko petina njih ima malo povjerenja u pravosuđe. Oni smatraju da nemaju mogućnost ukazati na svoje probleme.

"Podaci pokazuju da je Njemačka u krizi participacije (podrška države roditeljima, djeci i beskućnicima, pomoć u rješavanju zdravstveno-pedagoških problema i životnog planiranja, pomoć osobama s posebnim potrebama itd.), kao i da se ta kriza pogoršala posljednjih godina", kaže Dorothee Spannagel iz WSI-a. Zbog toga se dio ljudi "relativno jasno udaljava i distancira od političkog sustava".

20 posto izjavljuje da neće glasati

Već sada više od trećine ljudi s niskim prihodima i onih koji žive u siromaštvu smatra da "vladajuće stranke varaju narod". Gotovo 20 posto izjavilo je da neće glasati na narednim izborima za Bundestag. S druge strane, kod populacije s višim prihodima taj udio iznosi samo 11 posto. Autori izvještaja ističu da "odgovorna politika" ne bi trebala dozvoliti da različite društvene grupe budu tako suprotstavljene i da među njima postoji toliki jaz.

Autori zato pozivaju na poboljšanja i donošenje odgovarajućih mjera na različitim područjima. To uključuje kolektivne ugovore, državne mirovine i poboljšanje infrastrukture: prometne i energetske mreže, obrazovnog i zdravstvenog sustava. Financiranje bi se, prema autorima studije, omogućilo reformiranjem tzv. kočnice zaduživanja i efikasnije oporezivanje bogatih građana s velikim imetkom.

Siromašnima se smatraju oni čiji je neto prihod manji od 60 posto prosječnog prihoda. Za jednočlano domaćinstvo granica siromaštva je maksimalno 1.350 eura mjesečno, dok za četveročlano domaćinstvo s dvoje djece mlađe od 14 godina ona iznosi 2.830 eura.