Summit EU-a: "bojišnica" oko Lisabonskog sporazuma
29. listopada 2009
Prvi Klausov uvjet je da češki Ustavni sud 3. studenog pristane na Lisabonski sporazum, odnosno da sud kaže da je sporazum u skladu sa češkim ustavom. Odluku Ustavni sud u Brnu donosi nakon summita Unije. Klausov drugi uvjet je dodatak Lisabonskom sporazumu u kojem bi se pojasnilo da se Benešovi dekreti ne mogu ukinuti pozivajući se na Povelju o temeljnim pravima koja je dio Lisabonskog sporazuma. Dekreti su temelj za protjerivanje prije svega sudetskih Nijemaca i Mađara iz Čehoslovačke nakon 1945. godine.
Velika Britanija i Poljska imaju klauzulu izuzeća
Na summitu će se najvjerojatnije pregovarati o proširenju protokola u kojem su se već Velika Britanija i Poljska distancirale od Povelje o temeljnim pravima. U taj protokol trebalo bi sada uvrstiti i Češku. U spomenutom protokolu stoji da Europski sud nema pravo upravne odredbe obiju zemalja proglasiti ilegalnim pozivajući se na Povelju o temeljnim pravima.
Ne stvaraju se prava koja se istodobno ne bi nalazila i u zakonima Poljske i Velike Britanije. Takav dodatak protokola mogle bi sve članice prihvatiti prilikom potpisivanja idućeg pristupnog sporazuma, a to je najvjerojatnije sporazum s Hrvatskom.
Ako i Slovačka bude tražila ustupke, Mađarska prijeti vetom
Slovačka koja je već pravomočno ratificirala Lisabonski sporazum sada traži istu dodatnu klauzulu kao i Češka. Ukoliko se Slovačka ne uvrsti zajedno sa Češkom u dodatnu klauzulu, tada Slovaci namjeravaju spriječiti dogovor sa Češkom. Mađarska pak koja je pogođena zbog protjeranih Mađara zaprijetila je da će koristiti veto ukoliko bi se u dodatnom protokolu zapisalo da su Beneševi dekreti pravomoćni. Osim toga Budimpešta je naglasila da ne želi dodatnu promjenu Lisabonskog sporazuma kod država kao što je Slovačka, koje su već ratificirale Lisabonski sporazum.
Autor: Alen Legović, Bruxelles
Odg. urednik: Anto Janković