Summit EU-a: svađa oko cjepiva i zabrana izvoza

Zemlje Europske unije žele konačno brže cijepljenje protiv koronavirusa. S obzirom na širenje mutacija, situacija s pandemijom vrlo je teška, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Ali to što je smrtnost manja, pokazuje početni uspjeh u cijepljenju ljudi starijih od 80 godina. „Cijepljenje konačno kontinuirano napreduje", rekla je von der Leyen poslije video-summita EU-a u četvrtak kasno uvečer.

Od skoro 450 milijuna građana EU-a do sada je 62 milijuna bar jednom cijepljeno, a 18,2 milijuna ljudi primilo je obje doze cjepiva. U iduća tri mjeseca napokon bi trebalo biti isporučeno puno više cjepiva – 360 milijuna doza. To je tri puta više nego u prvom kvartalu ove godine kada je na raspolaganju bilo samo 100 milijuna.

Raspodjela cjepiva: kvadratura kruga

Šefovi država i vlada satima su raspravljali oko distribucije premale količine cjepiva. Neko novo i pravo rješenje nije nađeno.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz bio je najglasniji u zahtjevu da bi neke zemlje trebale dobiti dodatne doze. U toj skupini zajedno s Austrijom su i Češka, Bugarska, Latvija, Slovenija i Hrvatska.

Neravnoteža u distribuciji cjepiva je posljedica toga što nisu sve države EU-a kupile količinu na koju prema broju stanovnika imaju pravo. U završnoj deklaraciji summita stoji da se cjepivo i dalje distribuira po ključu, odnosno prema broju stanovnika. Očekuje se da će tu pomoći deset milijuna doza cjepiva BioNTech/Pfizer – isporuka koja stiže prije vremena.

Raspodjelom bi se sada trebali baviti veleposlanici zemalja EU-a i to, kako je rečeno, „u duhu solidarnosti“. Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila da im na tome ne zavidi: „Naravno, kao i uvijek, to je relativno komplicirana zadaća, nešto poput kvadrature kruga. Ali upravo je to bit politike."

Pitanje izvoza cjepiva

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je da su, usprkos nestašici cjepiva u EU-u, značajne količine izvezene u treće zemlje: 77 milijuna doza od početka prosinca. Iz perspektive EU-a problema nema s proizvođačima kao što su BioNTech/Pfizer i Moderna, koji ispunjavaju svoja obećanja Bruxellesu.

Britansko-švedska grupa AstraZeneca, međutim, jako kasni s isporukom. Ona do sada nije isporučila ni četvrtinu obećane količine. Zbog toga je Europska komisija predložila pooštrenje kontrole izvoza cjepiva izvan EU-a i olakšavanje zabrana izvoza.

Ali neke vlade EU-a strahuju da bi takve mjere mogle ugroziti lance opskrbe cjepivom.

Kancelarka također zagovara pristup sa osjećajem za mjeru: „Kada je riječ o Velikoj Britaniji s pravom je rečeno da želimo win-win situaciju, odnosno da djelujemo politički razumno, jer je ponekad malo kompliciranije nego što to izgleda na prvi pogled."

Turska će biti nagrađena

U odnosima s Turskom EU se oslanja na mješavinu mrkve i batine. Posljednjih mjeseci bilo je nekoliko teških problema: spor oko plinskih nalazišta, pitanja u vezi s vladavinom zakona i poštovanjem ljudskih prava. Ipak, EU prepoznaje znakove popuštanje iz Ankare.

„Usprkos postojećim nesuglasicama, ponekad dubokom neslaganju, apsolutno smo uvjereni da šutnja nije rješenje", rekla je Merkel.

Tako je 27 država odlučilo da se počne s pripremama za širenje carinske unije. Ankari je također indirektno obećana i liberalizacija viza.

Osim toga EU hoće ojačati suradnju i u migracijskoj politici. Pritom se uglavnom radi o tome da Turska spriječi neželjenu migraciju u države EU-a. Takozvani poticaj za Tursku priprema Europska komisija i to u obliku novčane pomoći za zbrinjavanje sirijskih izbjeglica.

Digitalizacija i jačanje eura

Šefovi država i vlada vrlo brzo su odradili pitanja ekonomske politike koja su prvotno trebala biti u fokusu summita: ambiciozni ciljevi digitalizacije Europe i jačanje eura kao svjetske valute. I jedno i drugo bi trebalo služiti većoj ekonomskoj neovisnosti.

Predsjednik Vijeća EU-a Charles Michel rekao je da se mora naći ravnoteža između digitalnog suvereniteta i otvorenog tržišta.

Biden u kratkom virtualnom posjetu – i pitanje Kine

Kratkim posjetom (pola sata) američkog predsjednika Josepha Bidena, na kraju digitalnog summita odana je počast ponovnom pokretanju transatlantskih odnosa. Iz perspektive kancelarke Angele Merkel bila je to „vrlo, vrlo važna gesta". EU i SAD ponovo tješnje razgovaraju, rekla je kancelarka nakon summita.

Angela Merkel je tom prilikom također naglasila da u slučaju Kine, na primjer, SAD i EU nemaju uvijek isto mišljenje. Kina je „sistemski konkurent" za Europu, rekla je Merkel. Važno je da EU vodi jedinstvenu politiku prema Kini i za to se, kaže, ona bori kao njemačka kancelarka. Europska unija ima s SAD-om mnogo toga zajedničkog, ali u politici prema Kini nema potpune usuglašenosti, naglasila je Merkel.

I tako, s obzirom da su sudionici summita čitav program odradili u četvrtak uvečer, drugi dan summita je otkazan.