Sjeverna Makedonija ne koristi dovoljno solarnu energiju

Hotel Drim na živopisnom Ohridskom jezeru nedavno je obnovio sustav grijanja i hlađenja. Iako je hotel koristio toplotne pumpe već čitavo desetljeće — energetski efikasnu alternativu bojlerima i uobičajenim klima-uređajima — odlučio je prijeći na solarnu termalnu tehnologiju. Za razliku od fotonaponskih sustava koji pretvaraju sunčeve zrake u električnu energiju, solarni termalni moduli proizvode toplinu koja se koristi za pogon jedinica za grijanje i hlađenje.

Direktor hotela Krste Blažeski rekao je za DW da će se investicija od 170.000 eura uloženih u zamjenu električnih toplotnih pumpi za kombinirani solarno termalni i fotonaponski sustav pri ovogodišnjem povećanju cijene električne energije od 10 posto brzo isplatiti. „Povrat investicije će trajati maksimalno tri do četiri godine", kaže Blažeski. „Onda ćemo imati besplatnu energiju."

Ipak, ulaganje Drima u solarnu termalnu tehnologiju je rijedak primjer u Sjevernoj Makedoniji. Prema istraživanju DW-a koje je provedeno uz pomoć Europskog fonda za novinarstvo, mnoge firme i građani bili bi voljni slijediti ovaj primjer. Ali oskudne vladine subvencije za kapitalno intenzivne investicije, zajedno s nelicenciranim izvođačima koji preplavljuju tržište robom i uslugama ispod standarda, baš ih i ne ohrabruju.

„Makedonsko sunce za makedonsku energiju“ – bivši premijer Zoran Zaev najavio je 2018. da će zemlja iskoristiti svoje obilno sunce za generiranje gospodarskog rasta. Pet godina kasnije ova balkanska država – čija je zastava ukrašena sjajnim suncem – jedva da se približava svojim ambicioznim ciljevima.

Jedno od najsunčanijih mjesta na svijetu

Prema državnom zavodu za statistiku, u 2019. godini domaćinstva u Sjevernoj Makedoniji postavila su skoro 80.000 solarnih termalnih kolektora. Još masovnija primjena trebala bi biti izvodiva: Sjeverna Makedonija se kao malo koja zemlja može pohvaliti sa 280 sunčanih dana godišnje. A najnoviji izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju konstatira da se manje od dva posto električne energije u zemlji trenutno proizvodi solarnom tehnologijom. To je jedna od najnižih razini u Europi.

Nevladina organizacija Centar za istraživanje i informiranje životne sredine, koja je nedavno pokrenula kampanju o pametnom energetskom planiranju, tvrdi da bi postavljanje solarnih panela na samo jedan posto teritorija zemlje moglo Sjevernu Makedoniju učiniti energetski neovisnom. Očigledno, zanimanja javnosti ne nedostaje. „Devedeset posto građana vjeruje da bi se solarna energija mogla koristiti mnogo više za zadovoljavanje energetskih potreba“, kaže Ana Čolović Lešoska, direktorica ove nevladine organizacije. I otprilike isti broj građana vjeruje da bi trebalo više ulagati u energetsku neovisnost, dodaje ona.

Premalo subvencija

Neadekvatna podrška investitorima je ogromna prepreka za uvođenje ove tehnologije, kažu stručnjaci i poslovni ljudi. Subvencije su do sada bile male. Samo 80.000 eura se izdvaja za kućne solarne termalne kolektore, što znači da oko 500 do 600 obitelji dobiva između 150 i 300 eura za pokrivanje troškova instalacije. Sustavi za domaćinstvo, koji se obično sastoje od jednog ili dva modula, koštaju oko 500 eura po panelu. Jedan kolektor osigurava oko 150 litara tople vode godišnje.

„Ovo nije ništa s obzirom na potrebe zemlje“, kaže Ilija Nasov, direktor industrijske lobističke grupe „Solar Macedonia". Zbog nedostatka sredstava u državnom proračunu izazvanog pandemijom, Ministarstvo gospodarstva Sjeverne Makedonije potvrdilo je da ove godine uopće neće biti državne pomoći za solarne termalne sustave.

Cijena solarne termalne tehnologije dovela je do pojave takozvanih „fantomskih tvrtki, koje poslove ne obavljaju kvalitetno te upotrebljavaju loše materijale, uglavnom iz Kine.

„Ljudi žele kupiti sustave što je moguće jeftinije. Često rade grešku ulažući u lošiju kvalitetu", kaže Sanja Popovska Vasilevska iz makedonske Agencije za zaštitu potrošača. Tvrtke se pojavljuju, završe posao i nestaju sljedećeg dana, kaže ona. Ubrzo nakon toga, dolazi do pucanja cijevi i sličnih problema. Kada se frustrirani potrošači obrate za pomoć́ njenoj organizaciji, obično je nemoguće pronaći izvođače, a potrošači su na gubitku, kaže Popovska Vasilevska.

Novo zakonodavstvo za sprečavanje neozbiljnih firmi

Ilija Nasov iz Solarne Makedonije smatra da je hitno potrebno promijeniti trenutnu zakonsku regulativu. Oni koji postavljaju solarne termalne kolektore bez državnog certifikata ne bi se trebali moći natjecati za subvencije.

On također napominje da su oni koji uvoze jeftine, neispravne kolektore i dalje oslobođeni carine, dok proizvođači iz Sjeverne Makedonije kao što su Camel Solar i Plasma plaćaju porez od 18 posto za uvoz sirovina za domaću proizvodnju solarnih kolektora. „Ne postoji mehanizam kontrole“, ističe Nasov.

Industrijska lobi grupa organizira tečajeve i izdaje certifikate majstorima za instalaciju. Osamdeset ljudi je prošlo obuku za tri godine. Ipak, 200 licenciranih majstora za instalaciju kolektora u cijeloj zemlji jednostavno je premalo, kaže udruženje.

„Kada se instaliraju fotonaponski sustavi, situacija je potpuno drugačija“, objašnjava Marko Bislimoski, šef regulatorne komisije za energetiku Sjeverne Makedonije. Prije nego što se obrate komisiji za dobivanje dozvola za proizvodnju energije, tvrtke moraju prikupiti brojne dokumente i građevinske dozvole. Programeri se žale na birokraciju, ali zbog toga oni koji ulažu u fotonaponsku opremu nisu izloženi istom riziku kao potrošači koji kupuju neispravne termalne sustave.

Unatoč problemima, postoji veliki pomak prema obnovljivim izvorima energije u Sjevernoj Makedoniji, što EU podržava. Proklamirani cilj je da udio obnovljivih izvora u energetskom miksu bude 40 posto do 2030. godine i 45 posto do 2040. godine. Investicijska banka EU-a (EBRD) je od 2018. godine financirala postrojenja za proizvodnju solarne i hidroelektrične energije u vrijednosti od oko 27 milijuna eura.

„EBRD je podržao značajne investicije u prijenosnu i distributivnu mrežu, neophodne za energetsku tranziciju i uvođenje obnovljivih izvora energije“, kaže Andi Aranitasi, šef EBRD-a u Sjevernoj Makedoniji. Stručnjaci se, međutim, slažu da, bez obzira na ovakva međunarodna ulaganja u sjevernomakedonsku energetsku tradiciju, to neće biti dovoljno da zemlja ostvari svoje ambiciozne ciljeve.

Ovaj članak je priređen uz podršku journalismfund.eu

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu