1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Svaki osmi stanovnik Zemlje gladuje

Sabine Ripperger/Snježana Kobešćak13. listopada 2012

Još uvijek svaki osmi čovjek na svijetu gladuje. Većina ugroženih živi u južnoj Aziji i u Africi južno od Sahare. Ipak, u nekim je zemljama zadnjih godina zabilježen napredak.

https://p.dw.com/p/16PG5
After weeks on the move Somali mothers have finally arrived at a refugee camp in Dadaab, northeastern Kenya Friday, August 5, 2011 and are now waiting to be granted access to a first medical examination and registration. Somalia and parts of Kenya have been struck by one of the worst droughts and famines in six decades, more than 350.000 refugees have found shelter in the world's biggest refugee camp. Foto: Boris Roessler dpa
Flüchtlinge Dadaab Somalia Kenia Hungersnot Frauen KinderFoto: picture alliance/dpa

Uoči Svjetskog dana hrane (16.10. 2012.), njemačka humanitarna organizacija Welthungerhilfe i Institut za istraživanje međunarodne politike o hrani (IFPRI) iz Washingtona objavili su indeks gladi u svijetu za 2012. godinu. Ovaj indeks, koji se objavljuje po sedmi put, smatra se najvažnijim pokazateljem gladi koja vlada u svijetu te ukazuje na uspjehe i propuste koji su se u vezi s tom temom dogodili u 120 zemalja u razvoju. Pri ocjenjivanju se u obzir uzimaju tri čimbenika: udio pothranjenih u ukupnom broju stanovnika, udio djece do pet godina s premalom tjelesnom težinom kao i stopa smrtnosti kod istog uzrasta.

Bärbel Dieckmann
Dieckmann: "870 miljuna gladnih je nevjerojatno velik broj"Foto: dapd

Stanje je i dalje ozbiljno

Iako se broj gladnih u svijetu smanjuje, stanje je i dalje ozbiljno. "870 milijuna gladnih je jedan nevjerojatno velik broj, ali je ipak napredak u odnosu na brojeve iz prošlih godina", objasnila je predsjednica organizacije Welthungerhilfe Bärbel Dieckmann.

Između 1990. i 2012. je 50 zemalja svoj indeks o gladi uspjelo smanjiti za 50 ili više posto, dodao je Klaus von Grebmer iz Instituta za istraživanje međunarodne politike o hrani. Među njima su Angola, Bangladeš, Etiopija, Malavi, Niakragua, Niger i Vijetnam.

"Izuzetno alarmantnim" je Grebmer opisao stanje u Burundiju i Eritreji kao i na Haitiju. U ovim zemljama je pothranjeno više od polovice stanovništva. U još 17 zemalja, prije svega onim iz južne Azije i iz Afrike južno od Sahare, stanje je alarmantno.

Trogodišnjaci za ručka u jednom dječjem vrtiću u Pjongjangu u Sjevernoj Koreji
Trogodišnjaci u jednom dječjem vrtiću u Pjongjangu u Sjevernoj KorejiFoto: picture-alliance / dpa

Dobitnici i gubitnici

Najveći gubitnik po ovom indeksu gladi u svijetu u razdoblju nakon 1990. je narod Sjeverne Koreje. Tamo se stanje uvelike pogoršalo. Kao primjer pozitivnog razvoja Klaus Grebmer je naveo Ganu. Tamo je "dobro vodstvo uvelike pomoglo da se stanje popravi".

Središnji problem ovogodišnjeg indeksa gladi u svijetu je sve veći manjak prirodnih resursa. Klaus Grebmer stoga poziva na poticanje projekata koji uspješno povezuju zemlju, vodu i energiju.

Otimanje zemlje ugrožava egzistenciju malih seoskih domaćinstava

Sve veća pojava otimanja zemlje - kupovine velikih količina obradivih površina - prema mišljenju predsjednice organizacije Welthungerhilfe, ugrožava, posebno u Africi, egzistenciju brojnih seljaka. "Države poput Kine, Vijetnama, ali i europske zemlje, širom svijeta kupuju zemlju. U međuvremenu tu nije riječ samo o otimanju zemlje, već i otimanju vode".

Poljoprivredno Zemljište u Etiopiji
Veliki investitori otkupljuju zemlju i u EtiopijiFoto: DW

Bärbel Dieckmann je kazala da u tim slučajevima u pravilu ljudi koji žive u pogođenim regijama nisu uključeni u te procese. "Privatni investitori proizvode da bi izvozili, da bi proizvode odvozili u svoje zemlje - često za proizvodnju biogoriva ali i za proizvodnju mesa."

Udio malih poljoprivrednika u investicijama na selu

Welthungerhilfe poziva političare diljem svijeta da se suprotstave otimanju zemlje na račun siromašnih. Investicije u velike obradive površine na selu trebale bi se odvijati u suradnji s lokalnim organizacijama i malim poljoprivrednicima. Tamošnjem se stanovništvu mora ponuditi perspektiva.

Veliku priliku za djelotovornu poljoprivredu Dieckmann vidi u alternativnim modelima kao što su kooperacije, koje te proizvode zajednički i prodaju, kako bi zarada ostala lokalnom stanovništvu.