Sve izgledniji napad na Iran?

"Tajne službe svih država znaju da vrijeme istječe i već upozoravaju svoje vlade", prenosi izraelski list Haaretz riječi predsjednika Šimona Peresa. Iran bi navodno već za šest mjeseci mogao imati atomsku bombu. Izrael i države Zapada već dulje vrijeme sumnjaju da Iran pod plaštom civilnog programa razvija nuklearno oružje.

Peres je istovremeno naglasio kako svijet zbog Izraela ima obvezu zaustaviti "atomske ambicije" Irana. "U ovo vremena što nam je preostalo moramo privoliti ostale države da djeluju i uvjeriti ih da je vrijeme da ispune obećanja koja su nam dale", tvrdi Peres i dodaje: "Mora doći ili do oštrih sankcija, ili do vojnog napada."

U Izraelu već više od tjedan dana traje rasprava "za" i "protiv" vojnog napada na Iran. Izraelci su podijeljeni po tom pitanju. S jedne strane postoji strah da bi Iran, koji je ekstremno neprijateljski nastrojen prema Izraelu, mogao doći do atomske bombe, a s druge strane mnogi razmišljaju o posljedicama vojnog napada koji bi mogao izazvati požar u cijelom području Bliskog istoka.

Teheran tvrdi da će uzvratiti napad

Prijetnje Izraela nisu ništa novo, ali ovoga puta stižu nakon optužbi da je Iran navodno bio umiješan u atentat na saudijskog ambasadora u Washingtonu. "Uvjereni smo da možemo obraniti našu zemlju", tvrdi iranski ministar vanjskih poslova Ali Akbar Salehi.

Teheran tako ne bez ponosa ističe da njegove rakete Šahab 3, koje navodno imaju domet 3.000 kilometara mogu pogoditi svaki kutak Izraela. Šef iranskog glavnog stožera Hasan Firusabadi kaže kako "cionisti" dobro poznaju kapacitet iranskih raketa. Državna televizija Press TV prijeti Izraelu "apokaliptičnim" odgovorom ukoliko se odluči na napad.

"Junačka retorika u Iranu ne bi trebala skrenuti pažnju s činjenice da bi u eventualnom izraelskom napadu i iranskom protunapadu svi podržali Izrael, a nitko Iran", tvrdi jedan diplomat u Teheranu. Iran teško da može računati na podršku pro-američki orjentiranih Arapa, baš kao i na podršku bratski orjentirane Sirije koja se i sama nalazi u krizi. Teško je zamisliti da bi intervenirali latinskoamerički prijatelji poput Venezuele i Bolivije, odnosno Rusija ili Kina. "U Iranu su na primjeru Libije dobro vidjeli za što je sve sposobno zrakoplovstvo NATO-a", dodaje ovaj diplomat.

I na marginama upravo završenog Summita G20 u Cannesu govorilo se o mogućem napadu na Iran. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy izjavio je da je iranska "opsjednutost" nabavljanjem nukelarnog oružja u protivnosti s međunarodnim odredbama.

Kad je na konferenciji za tisak bio upitan o potencijalnom preventivnom napadu na Iran zbog njegova nuklearnog programa, Sarkozy je odgovorio da je prerano razgovarati o tome. On je rekao da se međunarodna zajednica treba posvetiti sankcijama, ali je dodao da ako izraelska egzistencija bude ugrožena "Francuska neće stajati skrštenih ruku".

Horor scenarij

Vojni stručnjaci tvrde da Iran raspolaže raketama, ali je malo onih koji mogu reći nešto više o tome funkcioniraju li one. Teheran tvrdi da su testiranja tih raketa uspješno okončana, ali neovisni izvori to ne mogu potvrditi. Međutim, nitko ne isključuje mogući horor scenarij prema kojem bi, u slučaju eskalacije sukoba, iranske rakete ne samo funkcionirale, nego bi mogle sadržavati i atomsko punjenje.

U svjetlu ovog verbalnog zaoštravanja konflikta na liniji Teheran-Jeruzalem, s nestrpljenjem se očekuje i izvještaj Međunarodne agencije za atomsku energiju, koji će biti predstavljen sljedećeg tjedna u Beču. Izraelski mediji tvrde da daljnji razvoj događaja ovisi upravo od sadržaja tog izvještaja.

Autor: Azer Slanjankić (dpa, dapd)

Odg,. ur.: Snježana Kobešćak