Sve više gladi u svijetu zbog korone

Ujedinjeni narodi su si prije pet godina postavili cilj da do 2030. više ne bude neishranjenih ljudi na našem svijetu. Cilj je ambiciozan, ali je razvoj izgledao dobro: još 2000. je gotovo svaki treći stanovnik naše planete bio neishranjen - indeks je bio 28,2, a sad je on pao na 18,2.

To ne znači kako stanje još uvijek nije ozbiljno: kako nam objašnjavaju u njemačkoj humanitarnoj organizaciji Pomoć gladnima svijeta, 690 milijuna stanovnika naše planete ne hrane se dovoljno kako bi pokrili njihovu potrebu kalorija. Glad još uvijek sprečava normalan razvoj mališana: 144 milijuna djece zbog gladi zaostaje u tjelesnom razvoju, 47 milijuna djece muči se jer nemaju gotovo ništa za jelo, a 5,3 milijuna mališana umire prije svog petog rođendana, najčešće zbog gladi. Obzirom na stotine tona hrane koja se baca u razvijenom svijetu, njemačka humanitarna organizacija to smatra "najvećom moralnom i etičkom propašću našeg naraštaja."

Makar se ukupno stanje nešto poboljšalo, još uvijek su goleme razlike među regijama svijeta. I dalje je najgore u Africi južno od Sahare gdje je indeks 27,8 i na jugoistoku Azije - 26,0. Glasnogovornica njemačke organizacije Simone Pott nabraja osnovne razloge za glad u nekoj zemlji: krize i sukobi, neravnomjerna dioba imutka, loša zdravstvena skrb, ali i posljedice klimatske promjene. Na primjer Madagaskar: tamo se stanje pogoršava, kako zbog političke nestabilnosti tako i zbog klimatskih promjena. Sa dna žalosne ljestvice nikako ne silazi Kongo i Srednjoafrička Republika jer sukobi i loše vrijeme koče svaki pozitivan razvoj.

Ipak, ima i dobrih vijesti: još početkom ovog stoljeća je stanje u Kamerunu i Nepalu bilo izuzetno ozbiljno, danas tamo još uvijek ima gladi, ali mnogo manje - u Kamerunu se prihod stanovnika više nego udvostručio. Znatno bolje je i u Angoli, Etiopiji ili Sierra Leoneu - indeks se tamo smanjio za preko 25 bodova. Simone Pott tvrdi kako su ulaganja i pomoć gospodarskom razvoju tamo doista smanjili glad, bolest i doveli do veće poljoprivredne proizvodnje.

Lijek gori od bolesti

Ali sad je došla nova, golema nepoznanica: korona. Njemačka organizacija i u svojem najnovijem izvješću još ne raspolaže novim brojkama, ali vidi kako se stanje drastično pogoršava. Pogotovo mjere protiv širenja pandemije su dovele do naglog pada prihoda od gospodarstva što znači i manje novca za uvoz hrane. Svjetska organizacija za prehranu FAO procjenjuje kako će samo kod zemalja koje uvoze hranu pandemija značiti i do 80 milijuna više neishranjenih. "Pandemija i njene posljedice po gospodarstvo imaju potencijal udvostručiti broj gladnih među ljudima koji su pogođeni akutnom krizom prehrane", tvrdi glavni tajnik FAO Mathias Mogge.

Ali i u zemljama u kojima inače nije prijetila velika glad se sad postavlja pitanje jesu li mjere za suzbijanje pandemije učinile još veću štetu nego sama bolest. "Lockdown je imao fatalne posljedice osobito za milijune ljudi koji u zemljama Juga rade u neformalnom sektoru. Oni su preko noći ostali bez ikakvih prihoda, lokalne tržnice su bile zatvorene i poljoprivrednici nisu mogli niti obrađivati svoja polja", objašnjava Simone Pott. Naravno, bolest je ionako osobito pogodila siromašne koji su i dalje morali tražiti posao bez obzira na virus, ali ukupno je teško reći, što je izazvalo veću štetu: bolest ili lijek protiv nje.

Može li se još uopće ispuniti cilj do godine 2030. pobijediti glad u svijetu? "Ne, na žalost ne idemo u tom smjeru", sažima glasnogovornica njemačke organizacije. Čak i ako bi se nastavio razmjerno pozitivan razvoj proteklih godina bi za deset godina još uvijek bilo velike gladi u 37 zemalja svijeta - oko 840 milijuna ljudi. A posljedice korone i ove pandemije tu uopće nisu uzete u računicu, kaže Simone Pott.