Sjeverni tok 2 na meti kritika
20. prosinca 2018
Što je u stvari Sjeverni tok 2?
To je plinovod koji još nije dovršen, a kojim bi se plin iz Rusije trebao transportirati na sjever Njemačke. Plinovod će se nalaziti ispod Baltičkog mora, a većim dijelom bi bio paralelan s već postojećim plinovodom Sjeverni tok 1. Ovaj projekt se još nalazi u izgradnji, do sada je položena četvrtina od ukupno 1.200 kilometara voda. Kroz Sjeverni tok 2 bi se od 2019. godine trebalo isporučivati i do 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje. Prema mišljenju njemačke vlade, to će poboljšati sigurnost opskrbe Europe. Dio tog plina će se iz Njemačke isporučivati drugim europskim državama.
Koja tvrtka stoji iza projekta?
Tvrtka Nord Stream 2 AG. Ona je u stopostotnom vlasništvu ruskog monopolista Gazproma. U financiranju ove investicije od 9,5 milijardi eura sudjeluje pet zapadnoeuropskih firmi: ENGIE, OMV, Shell, Uniper i Wintershall. Predsjednik Upravnog odbora tvrtke Nord Stream 2 je bivši njemački kancelar Gerhard Schröder, koji je dugogodišnji prijatelj ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Je li Sjeverni tok 2 nužan za energetsku sigurnost Njemačke?
Ne. Nije neophodan, ali u velikoj mjeri doprinosi toj sigurnosti. Planiranih 55 milijardi kubičnih metara plina godišnje odgovara godišnjoj proizvodnji Nizozemske, po količini trećem isporučitelju plina Njemačkoj. No Nizozemci će uskoro prestati s isporukama, budući da je vlada u Den Haagu odlučila do 2022. znatno smanjiti eksploataciju plina, a do 2030. ju potpuno obustaviti. I Norveška, drugi najveći njemački isporučitelj, ubuduće će izvoziti manje plina.
Povećava li ovaj projekt ovisnost od Rusije?
Da, nedvojbeno. Rusija već sada pokriva 40 posto potreba Njemačke za zemnim plinom. A ta je tendencija u porastu. To sa sumnjom promatra prije svega SAD, pod motom: „Energetska ovisnost vodi prema političkoj ovisnosti". To SAD neumorno ponavlja i prijeti sankcijama. Gerhard Schröder je nedavno odbacio argumente Amerikanaca kao „egoistične" i rekao da SAD samo želi na europsko tržište plasirati svoj ukapljeni zemni plin (LNG) dobiven spornom metodom frackinga. No, ako bi nastali neki problemi s Rusijom, onda bi američki tekući plin stvarno mogao biti alternativa. U Europi postoji dovoljno kapaciteta za skladištenje LNG-a. No američki plin bi, u prvom redu zbog transporta brodovima preko Atlantskog oceana, bio znatno skuplji nego ruski.
Tko još ima zamjerke na Sjeverni tok 2?
Popis protivnika njemačko-ruskog projekta je sve dulji i dulji. Ovaj plinovod je trn u oku prije svega Ukrajini, Poljskoj i baltičkim zemljama. One smatraju da gospodarsko jačanje Rusije samo povećava važnost „agresora s Istoka" i nagrađuje njegovu „politiku topovnjača". Ukrajinu i Poljsku dodatno ljuti to što zbog plinovoda na morskom dnu ostaju bez milijardske zarade od tranzita. Iako, kroz obje zemlje još uvijek prolaze plinovodi koji donose prihode.
I EU je kritičan prema Sjevernom toku 2. Još 2015. – dakle nakon ruske aneksije Krima – u Bruxellesu je dogovoreno da će se raditi na smanjenju ovisnosti o ruskom plinu. Njemačka vlada može ponavljati koliko god hoće da su energetske veze s Moskvom također „stabilizirajući politički element" – činjenica je da je Njemačka po tom pitanju sve izoliranija.
Je li ovaj plinovod sporan i u Njemačkoj?
Da. Savezni ministar gospodarstva Peter Altmaier (CDU) se zalaže za ovaj projekt. No istovremeno uvijek iznova mora naglašavati da će postojeći plinovod kroz Ukrajinu i dalje ostati u upotrebi. Jer, osim političara iz stranke Zeleni od ovog se projekta distanciraju i pojedinci iz vladajućih stranaka CDU/CSU i SPD-a, i to iz vanjsko-političkih razloga. Među kritičarima je i nova predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer. Ona smatra da bi, doduše, „preradikalno" bilo sada odustati od projekta, ali da se i te kako može utjecati na to „koliko će plina prolaziti kroz vod". I SPD-ov stručnjak za vanjsku politiku Nils Schmid kaže: „Prekasno smo reagirali na kritiku." Točno. Sada je stvarno prekasno da bi se zaustavio ovaj projekt vrijedan milijarde eura.