Svi "grijesi" Srbije

Pod naslovom „U glavama se vratio rat" novinar Erich Rathfelder piše za berlinski Tageszeitung da potezi Republike Srpske u pravcu odvajanja od zajedničke države kod mnogih ljudi bude bolna sjećanja:

„Rat od prije 30 godina još nije prevladan u mnogim glavama i srcima, traume koje nikada nisu liječene miješaju se sa socijalnim očajanjem. Nitko ne želi misliti na novi rat, to izaziva strah. ’Naprosto, hoću normalno živjeti', kaže pedesetogodišnji fotograf Faris, koji se i sam tada borio u rovovima."

„Ali postupci korpulentnog Milorada Dodika, ’jakog momka’ srpskih nacionalista, ne daju mu mira. Dodik već danima najavljuje mjere za odcjepljenje 'njegovog' dijela zemlje od Bosne i Hercegovine, hoće formirati vlastitu vojsku u Republici Srpskoj, kao i istupiti iz Ustavnog suda BiH, Tužiteljstva i policije. Namjerava uništiti i zajednički porezni sustav, kao i zajedničku zdravstvenu agenciju, planira uvesti vlastite osobne iskaznice i putovnice, promijeniti registracijske tablice. Dodik želi prije svega ograničiti utjecaj međunarodnih institucija u zemlji.“

„Javnost je grozničavo čekala sjednicu Parlamenta Republike Srpske u Banjaluci zakazanu za srijedu (20.10.), ali on je glasovima Dodikovog SNSD naposljetku izglasao formiranje vlastite institucije za lijekove i medicinska sredstva. O drugim mjerama će se odlučivati kasnije.“

U tekstu berlinskog lista se napominje da ta odluka ne zvuči važno, ali da bi mogla povećati cijene lijekova: „Većina stanovništva u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji i u Republici Srpskoj živi u velikom siromaštvu. Stariji ljudi s mirovinama od nekoliko stotina maraka ne znaju kako sastaviti kraj s krajem. Za njih su nacionalističke vođe poput Milorada Dodika neodgovorni tipovi kojima nisu važne nevolje i brige običnih ljudi."

Njemački novinar u svom tekstu navodi da pred političarima stoje mnogi pravi izazovi – jedan od njih su klimatske promjene, kojih su zbog povećanja cijena živežnih namirnica, kao i zbog suše, prvi put postali svjesni širi slojevi stanovništva.

Autor se potom vraća strahu od rata: „Prije svega onima koji su doživjeli rat (1992.-1995.), granate, glad, hladnoću, teško pada diskusija u prethodnih nekoliko tjedana. Neki ne mogu više spavati, drugi gube živce, jer struja i voda nestaju na nekoliko sati. To podsjeća na ratna vremena. Fotograf Faris kaže da je Dejtonski mirovni sporazum doduše donio mir, ali da je odavno iščezla ’nada da ćemo se uz pomoć međunarodne zajednice vratiti normalnom životu'. Hoće li EU, SAD i NATO stati na put Dodiku? 'Pa on krši Dayton. Oni moraju nešto učiniti', kaže Faris, a prenosi berlinski Tageszeitung.

Euractiv: Svi „grijesi" Srbije

Za internetski portal Euractiv.de Georgi Gotev analizira Izvještaj o napretku Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Kosova i Bosne i Hercegovine na putu prema eurointegracijama koji je objavljen 19. listopada. Autor konstatira da je Europska komisija istakla velika odstupanja u vanjskoj politici Beograda od vanjske i sigurnosne politike Europske unije.

Gotev navodi da je izvještaj konstatirao napetost između Srbije i Crne Gore, koja je u vezi sa Srpskom pravoslavnom crkvom, „što je dovelo do povećanja nacionalističke retorike“. Autor potom navodi i ocjenu da je Srbija „donekle pripremljena" na području Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, ali i da „niz srpskih akcija proturječe pozicijama vanjske politike Europske unije".

U tekstu se navodi: „Godine 2020. Srbija je, prema Izvještaju, imala kvotu poklapanja od 56 posto s izjavama koje je u ime EU-a dao visoki predstavnik Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, kao i s odlukama Europskog vijeća. U usporedbi s tim, Albanija i Crna Gora su potpuno usklađene, Sjeverna Makedonija 96 posto, a Bosna i Hercegovina 70 posto."

Autor navodi primjere: Srbija se priključila sustavu sankcija za povrede ljudskih prava, ali nije preuzela nijednu smjernicu, sankcije protiv Bjelorusije podržala je djelomično, ali nije podržala izjavu EU-a o Hong Kongu ili sankcije Rusiji. „U prosincu 2020. Srbija je u Ujedinjenim narodima glasala protiv rezolucije Opće skupštine o militarizaciji Krima".

Autor navodi kako se u Izvještaju od Srbije zahtijeva da uloži „dodatne napore“ u usklađivanje svoje vanskopolitičke pozicije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a.

Iz teksta saznajemo i da je u veljači 2021. u Beogradu boravio Leonid Slucki, ruski političar koji je stavljen na listu sankcioniranih osoba koju je sastavila Europska unija. A u srpnju je predsjednik Srbije primio „direktora inozemne obavještajne agencije Ruske Federacije" Sergeja Nariškina, koji se nalazi na istoj briselskoj listi.

U tekstu se prenose navodi iz Izvještaja prema kojem je srpski ministar obrane Nebojša Stefanović prilikom posjeta Moskvi u lipnju rekao da je vojna suradnja Beograda i Moskve „dostigla povijesni vrhunac". Potom se navode i druga „odstupanja" Beograda od vanjskopolitičke agende Bruxellesa, kao što je preuzimanje dva borbena zrakoplova MIG 29 od Bjelorusije ili zajednička vojna vježba s ruskim i bjeloruskim oružanim snagama.

„I odnosi s Kinom su istaknuti, uključujući i govor predsjednika Vučića na virtualnoj ceremoniji proslave stogodišnjice osnivanja Komunističke partije Kine."

Georgi Gotev navodi i ostale vanjskopolitičke „grijehe" pobrojane u izvještaju – težnju Srbije da se u Ujedinjenim narodima, u odborima Opće skupštine, često priključuje pozicijama koje EU odbija. Osim toga, Srbija je odbila prijedlog EU-a da se uključi u mehanizam koji bi Srbiju učinio spremnijom i otpornijom na „hibridne izazove", prenosi Euractiv.de.

Kragujevac: „Austrija je propustila šansu"

Pod naslovom „Ratni zločini na Balkanu – austrijski propust“, bečki list Standard donosi komentar novinarke Olivere Stajić o propuštenoj šansi da službeni Beč, 80 godina poslije masakra u Kragujevcu i Kraljevu, oda počast žrtvama i da se angažira sa svjesnom politikom sjećanja.

„Manje je poznato da su u krvavom pokolju u značajnoj mjeri sudjelovali austrijski vojnici Wehrmachta. Mjesto osnivanja 717. pješadijske divizije Wehrmachta je austrijski Neusiedl am See, a divizija je bila stacionirana u Kraljevu. Ona je bila pod zapovjedništvom Franza Böhmea. Taj general, rođen u austrijskom mjestu Zeltweg, bio je od 16. rujna do 2. prosinca 1941. opunomoćeni glavni general u Srbiji. Dok je komemoraciji u Srbiji prvi put prisustvovala njemačka potpredsjednica Bundestaga Claudia Roth, politička elita iz Austrije je izostala.

Priznanje službene Austrije da je suodgovorna za zločine nacističkog režima odavno je potisnulo austrijski mit o žrtvi. To je dobro i ispravno. Ali u službenoj kulturi sjećanja Austrije, Balkan i brojni tamo počinjeni zločini skoro da nisu tema. Osamdeseta godišnjica kragujevačkog masakra bila je dobra prilika da se angažira politikom sjećanja. To je propust koji se mora ispraviti prilikom idućeg državnog posjeta“, zaključuje se u komentaru bečkog lista Standard.

Priredio: Dragoslav Dedović