Swoboda: «2008. jedna od najtežih godina za Hrvatsku»

Hrvatska ima novu Vladu, ali problemi su su ostali stari. Kako gledate na sastav nove Vlade i koalicije imajući u vidu da je i jedno od potpredsjedničkih mjesta pripalo predstavniku srpske manjine u Hrvatskoj?

Swoboda: Općenito nije moj zadatak procjenjivati vlade, kritizirati ih ili davati pohvale, ali činjenica da je jedan od potpredsjednika Vlade iz redova srpske manjine u Hrvatskoj je nešto pozitivno. No nadam se da se neće ostati kod simboličnih znakova već da će ova Vlada pokušati nadoknaditi ono što se izgubilo zbog izbora, posebice izgubljeno vrijeme i napori. Zasigurno 2008. godina bit će jedna od najtežih u novijoj povijesti Hrvatske.

Što mora učiniti nova Vlada kako bi bila uspješna?

Swoboda: Nova Vlada mora poduzeti one korake i mjere koje traže Europska komisija i Parlament kao temelje za pristupanje. To su intenzivirana borba protiv korupcije, reorganizacija pravosuđa, reguliranje hrvatske konkurentnosti i naravno, rješavanje pitanja granice sa susjedima. Oko tog pitanja upućujem i poziv susjednim zemljama da u tome pomognu i da na to budu spremni.

Ponekad treba malo dramatizirati

U prvih nekoliko tjedana ove godine Vi ste u Hrvatskoj moža jedan od najcitiranijih stranih političara, za razgovor s Vama se otimaju gotovo svi hrvatski mediji. Izazvali ste pozornost s Vašim izjavama spominjući 2009.i 2011. godinu kao datume za završetak pregovora i ulazak Hrvatske u EU. Zašto ste toliko skeptični kada kažete da su izgledi da Hrvatska ostvari zacrtano u tom vremenskom periodu svega 25 do 30 posto?

Swoboda: Ponekad treba i malo dramatizirati kako bi se zaista ukazalo na problem koji postoji. Europski parlament imat će svoj posljednji sastanak u ovom mandatu u travnju 2009. godine, to znači, to je posljednji datum kada možemo dati svoj pristanak za pristupni sporazum s Hrvatskom, kako bi mogao započeti proces ratificiranja pristupnog sporazuma u zemljama članicama. De facto moramo do kraja ove godine imati taj sporazum spreman za potpis, barem u grubom obliku, nakon toga treba ići u detalje, a tekst mora ići i na raspravu u Europski parlament. U samo nekoliko mjeseci ovako opširan proces, ne samo ga započeti već i uspješno ga zaključiti – to nije uspjelo do sada niti jednoj zemlji, ali nadam se da će Hrvatskoj uspjeti ovo malo čudo i time je jasno što sam kazao. Rekao sam da su izgledi 25 do 30 posto kada cijelu situaciju promatramo na početku ove godine. Sada je na hrvatskoj Vladi, ali i različitim institucijama EU-a da od 25 do 30 posto u idućih nekoliko mjeseci povečaju na 50 posto, nakon ljeta na 80 posto i na kraju godine na 100 posto. To može uspjeti, ali za to se treba potruditi iz petnih žila.

Je li uopće dobro i ispravno govorit io datumu završetka pregovora i ulaska u EU. Pojedine političke grupacije u Europskom parlamentu se protive takvom pristupu.

Swoboda: Uvijek sam bio jasan oko toga, a tu je i Europski parlament donio odluku da se posao obavlja u onoj brzini sa hrvatske i europske strane da je završetak pregovora krajem godine moguć. To je odlučujuće pitanje. Ne radi se samo o osobnoj želji da još u ovom mandatu Europski parlament preporuči i prihvati članstvo Hrvatske u EU već ne želim da se prijam Hrvatske odgodi argumentom, nije li možda bolje da se pričeka Srbija i Makedonija, pa da se u članstvo prime zemlje u paketu a ne pojedinačno. To bi bilo vrlo nepošteno prema Hrvatskoj, jer Hrvatska se uvelike trudila. Naravno da je zbog izbora došlo do popuštanja i opuštanja, ali treba ukazati na dramatiku stanja i naglasiti da su u pristupnom procesu sada u Hrvatskoj potrebni veliki napori.

Nema zastoja u pristupnim pregovorima

U Hrvatskoj je javnost zabrinuta. Govori se o najvećoj krizi u odnosima između Europske unije i Hrvatske od odgađanja početka pristupnih pregovora. Stanje se u pojedinim krugovima u Hrvatskoj prikazuje na vrlo dramatičan način. Čuju se i glasovi da se pristupni pregovori usporavaju, neki govore čak o potpunom zastoju pregovora. Što bi ste Vi kazali građanima Hrvatske, ima li istine u tome?

Swoboda: Nema zastoja u pregovorima – to bi bila apsolutna glupost. Postoje problemi koje treba riješiti, a činjenica da Slovenija zbog ZERP-a blokira neka poglavlja. prije svega poglavlje o ribarstvu, to ne znači da su pregovori stali. Međutim, to ukazuje na određenu dramatiku stanja. No iz takvog dramatičnog stanja ne treba očajavati i završavati u panici, jer tada se često poduzimaju pogrešni koraci. Sada treba smireno promisliti što je činiti. Treba se prije svega dogovoriti sa Slovenijom i Italijom, pod uvjetom da u toj zemlji krize vlade neće stvarati dodatne probleme. Treba zajedno sjesti i problem rješiti u paketu, gdje će svatko malo popustiti, ali prije svega ostvariti cilj te u miru pregovarati o ribarstvu kako bi se i to poglavlje moglo zatvoriti.

Mnogi u Hrvatskoj naglašavaju kako se Europska unija prema Hrvatskoj u odnosu na Bugarsku i Rumunjsku ponaša strožije pa se mnogi pitanju ,je li to zaista potrebno, je su li zaista potrebna sva ta mjerila, uvjeti i kriteriji?

Swoboda: Otvoreno priznajem da se prema Hrvatskoj EU ponaša strožije. Međutim, imali smo iskustvo da previše tolerancije i povjerenja prema geslu, nakon članstva će se sva pitanja riješiti – to se u slučaju Rumunjske pokazalo pogrešnim. Stoga je ovakav strogi pristup sa našeg stanovišta opravdan. Naglašavam da se prema Hrvatskoj ne ponašamo nepravedno, premda strožije nego prema Rumunjskoj, a možda bi smo mogli kazati da smo prema Rumunjskoj bili pretolerantni, barem u nekim područjima. Na koncu, moguće je da Hrvatska vlastitim naporima ostvari svoj cilj. Umjesto samooplakivanje i samosažaljenja bolje je zasukati rukave i baciti se na posao.

Poziv svim stranama za ubrzanje pregovora

Prema sadašnjem tempu pregovora Hrvatska bi u EU ušla tek za deset godina. Naime, Hrvatska 2007. godine nije zatvorila niti jedno poglavlje. Za takav rezultat stari i novi premijer Ivo Sanader ne želi da samo Hrvatska snosi sama odgovornost. On je prilikom svojeg nedavnog posjeta Bruxellesu rekao kako od Europske komisije i zemalja članica traži pojašnjenje zašto Hrvatska nije zatvorila barem nekoliko poglavlja. Imali nešto u tome, što kažete na to Vi kao izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu?

Swoboda: Moj je dojam da se moglo zatvoriti nekoliko poglavlja. U svakom slučaju stiče se dojam da nije dovoljno snažna potpora od strane Europske komisije ali prije svega da nema potpore nekih zemalja članica. No što je više upravo to slučaj tim više Hrvatska mora riješiti one probleme koje može sama riješiti, kako bi nakon toga s punim pravom mogla tražiti pomoć ostalih. Moj poziv nije upućen samo Hrvatskoj već i onim članicama koje imaju pristup poput, 'pa mi smo članice, mi sebi možemo dopustiti da svojim ponašanjem blokiramo druge'. Takvo ponašanje nije u skladu s europskim duhom.

U Hrvatskoj se vodi žestoka rasprava o tome što se događa na području pravosuđa. Oporba pod vodstvom Zorana Milanovića smatra da su pregovori zapeli u području pravosuđa odnosno da tapkaju na mjestu. Premijer Ivo Sanader pak odbacuje takve tvrdnje ukazujući da je Hrvatska za pravosuđe dobila tri mjerila koja treba ispuniti kako bi otvorila to poglavlje te da na tome radi. Kome građani u Hrvatskoj sada mogu vjerovati, Milanoviću ili Sanaderu?

Swoboda: Građani su odlučili na izborima. Poznato je kako je odlučeno u Hrvatskoj i kako je odluka pala i u Hercegovini. U to se ne želim miješati. Za mene postoji Vlada koja snosi punu odgovornost za budućnost zemlje i to je Vlada gospodina Sanadera. U prednosti ste ako vodite poslove Vlade, ali ste u nedostatku jer se za sve mora snositi i puna odgovornost. Ja ću dati svoj doprinos da se stvari za Hrvatsku odbvijaju brzo.

Hrvatskoj je uskraćen određeni iznos iz predpristupnih fondova, što također izaziva zabrinutost. Vrte se optužbe na raznim stranama, spominje se korupcija, curenje informacija o tenderima – sve to su pokazatelji da Hrvatska očito nije odradila sve svoje domaće zadatke. Je li Hrvatska po Vašem mišljenju pretpristupne fondove shvatila ozbiljno?

Swoboda: Mislim da se to može kazati. Osobno dolazim iz zemlje koja nije tako daleko udaljena od Hrvatske, što može biti prednost ili ne u regiji koja počinje već u Beču, kako je rekao Metternich («Balkan počinje u Beču»). Ponekad se vjeruje da se mogu zaobići pravila ili da ih ne treba uzeti ozbiljno. To ne ide. To je možda prije bilo moguće, ali sada više neće proći. Zato treba raditi svim raspoloživim snagama na korekturi stvari, to je odlučujuće. Potrebno je da Vlada uputi jasne signale i nadam se da će se to dogoditi, pa ćemo vidjeti kakav će biti učinak».

Kako izgleda novo izvješće o Hrvatskoj?

Priptremate novo izvješće o Hrvatskoj. Gdje ste stavili naglasak i što će biti drukčije od ranijih izvješća?

Swonoda: Neće biti biti puno promjena. Ukazat ću što je bilo dobro, prije svega na suradnju s ICTY-em, premda je bilo tu i tamo pojedinih situacija. Posebno ću spomenuti pitanja korupcije i pravosuđa, pitanje gospodarstva i probleme oko granica. Nije sva odgovornost ili krivnja Hrvatske, ali ću ponoviti da se nadam u mogućnost da se pristupni pregovori završe do kraja 2008. godine. To ću kazati, jer bi inače napori oko provedbe reformi još više popustile, umjesto da ih se intenzivira.

ZERP - ozbiljan problem u pregovorima

Ne možemo a da još jednom se ne dotaknemo pitanja ZERP-a. Ukoliko se ovo pitanje uskoro ne riješ,.hoće li Hrvatska biti suočena s velikim preprekama u pristupnim pregovorima? Može li ovo pitanje Hrvatsku stajati skorog članstva?

Swoboda: Ovo pitanje će zasigurno biti prepreka u pregovorima. Postoje sada dvije mogućnosti: Rješenje u paketu prema potrebi i na razini šefova država Hrvatske, Slovenije i Italije uz pomoć predsjednika Europske komisije Barrosa. Možda i djelomično ukidanje ZERP-a, ali istodobno početak pregovora u poglavlju o ribarstvu uz istovremeno obećanje postizanja brzog rješenja odnosno davanje financijskih kompenzacija ribarima kojima se ZERP-om nanijela šteta. Tu postoji nekoliko mogućnosti. Važno je da se sve tri zemlje zajedničke sastanu. Ako to uspije, tada bi Hrvatska morala učiniti unilateralno korak natrag, inače, polazim od toga, poznavajući slovenske kolege i prije svega neke ministre, Slovenija će blokirati pregovore. Ne treba imati iluzije da će Slovenija samo tako popustiti»

Uskoro ćete posjetiti Hrvatsku. Dolazite li s posebnom porukom hrvatskim političarima i građanima?

Swoboda: Dolazim s porukom da nije samo Hrvatska ta koja želi skoro članstvo u EU već da postoje mnogi u Uniji koji žele postaviti znak da se proces proširenja u jugoistočnoj Europi nastavlja. Stoga je važna zajednička strategija onih koji su zainteresirani da Hrvatska uđe u EU. Nema smisla i ne donosi ništa ako se Hrvatska uvijeđeno povuće. Treba biti u stanju prihvatiti kritiku i mislim da svi mi koji kritiziramo Hrvatsku, uključujući i Europsku komisiju, ne želimo nikoga uvrijediti ili odbaciti već želimo pomoći stvari pokrenuti u pravom pravcu.