"Tabletomanija" u Srbiji

Sredstva za smirenje, sedativi ili benzodiazepini, pripadaju grupi lijekova koji se najviše koriste u Srbiji. Vrhunac njihove "popularnosti" zabilježen je tijekom ratnih devedesetih godina, iako ih i danas veliki broj ljudi uzima i to bez konzultacija s liječnikom. Procjenjuje se da godišnje u Srbiji milijun ljudi podigne gotovo jedanaest milijuna kutija ovih lijekova, što na račun Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, što bez liječničkog recepta.

Unatoč upozorenjima stručnjaka da uporaba lijekova na vlastitu ruku može izazvati nesagledive posljedice za zdravlje, veliki broj pacijenata u Srbiji određuje si sam terapiju lijekovima koji se u mnogim privatnim apotekama mogu nabaviti bez recepta. Osim antibiotika, čija svojstva mnogi pacijenti dobro poznaju, sedativi također relativno lako pronalaze put do ionako bogatih kućnih apoteka.

Kragujevčanka A. S. tako do lorazepama i antibiotika dolazi u privatnim apotekama bez liječničkog recepta. "Iako je trenutno nestašica lorazepama, u nekim apotekama može se pronaći još poneka kutija. Moj prijatelj je specijalist opće medicine i često mi ovjeri papir s kojim odem u apoteku po lijek. Mislim da će mi on prvi reći kad budem pretjerala i prestati mi izlaziti u susret, pa ne vidim ništa loše u tome što na ovaj način nabavljam lijekove", kaže.

Poslije treba liječiti - ovisnost

Liječnici pak načelno savjetuju da bi stres i probleme trebalo rješavati bez lijekova za smirenje. Poslije duže uporabe sedativa ili hipnotika za rješavanje problema nesanice, lako može doći do krize koja donosi uznemirenost, što je potpuno suprotan efekat od željenog: "Pacijenti tu vrstu lijekova najčešće uzimaju dugo, po nekoliko mjeseci, pa čak i godinama. To, naravno, može izazvati određene ozbiljne probleme kao što je ovisnost od ove grupe lijekova koju kasnije treba liječiti“, kaže za DW Goran Mihajlović, direktor Psihijatrijske klinike u Kragujevcu.

U Republičkom zavodu za zdravstveno osiguranje smatraju da trenutna potrošnja lijekova za smirenje nema opravdanje. Direktor Zavoda Aleksandar Vuksanović upozorava da prekomjerno uzimanje sedativa poslije kratkog vremenskog perioda dovodi do stvaranja osjećaja ovisnosti kod pacijenata, a Zavod u situaciju da sve više financira tabletomaniju umjesto liječenja.

Polovina lekova nepotrebno se uzima

Prema procjenama stručnjaka, preko pedeset posto lijekova koji se danas uzimaju bez recepta nema medicinsko opravdanje. Dodatni problem predstavlja veliki broj novih lijekova na tržištu o kojima često ni sami liječnici nisu točno i pravovremeno informirani. "Na tržištu je u opticaju preko tri tisuće lijekova, tako da se ni zdravstvenim radnicima često nije lako snaći u toj šumi, bez obzira što postoji puno informacija o njima. Sve informacije o lijekovima često, međutim, nisu potpuno točne, pa ih je potrebno dobro probrati kako bi se došlo do pravih podataka“, kaže za DW Slobodan Janković, klinički farmakolog i profesor na kragujevačkom medicinskom fakultetu.

Prošle godine, prema podacima Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje, najveći skok u potrošnji zabilježen je u grupi H gdje su lijekovi protiv gljivičnih oboljenja. Na drugom mjestu su lijekovi za kardiovaskularne bolesti, za kojima slijede medikamenti iz grupe A, gdje su sredstva za poremećaje metabolizma i inzulin.

U Kragujevcu je nedavno zabilježen i najdrastičniji primjer zlouporabe prilikom propisivanja lijekova. Naime, liječnik zaposlen u jednoj od ustanova primarne zdravstvene zaštite u tom gradu, pacijentu je za samo dva mjeseca propisao preko tisuću lijekova, između ostalog 27 kutija ranisana, 26 kutija sedativa bromazepama, 17 kutija lorazepama, 29 kutija različitih antibiotika, 24 kutije diklofena, čak osam kutija trodona, 18 kutija dovicina, 16 kutija eritromicina i 9 kutija raptena. Utvrđeno je da je ovaj liječnik propisivao i lijekove iz oblasti psihijatrije, bez specijalističkog izvještaja..