Tajni plan za reformu EU-a i spas eura

Njemački list Welt am Sonntag piše o tajnom planu za Europu. Prema njegovim navodima, predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, šef euro-skupine Jean-Claude Juncker i guverner Europske središnje banke Mario Draghi aktivni su iza kulisa. No, toliko tajan njihov plan i nije. Činjenica je da je ta četvorka na izvanrednom summitu EU-a 23. svibnja dobila zadatak da do idućeg redovitog sastanka na vrhu poradi na idejama za trajno rješenje krize. Ona se otada dodatno zaoštrila.

Čini se da glavni problem više uopće nije pitanje hoće li Grčka ostati u eurozoni, već hoće li Španjolska biti u stanju spasiti svoje prezadužene banke. Tko je htio, mogao je još prošlog tjedna čuti neke prijedloge iz krugova čelnih ljudi Unije. Tako je Barroso, očito ciljajući na Španjolsku, govorio o ideji "bankovne unije s jedinstvenim nadzornim tijelom i zajedničkim temeljnim kapitalom".

Francuska za direktnu pomoć bankama

Barroso tada nije objasnio što bi to točno trebalo značiti. Od ponedjeljka (4.6.) to je već postalo malo jasnije. Povjerenik EU-a za monetarnu politiku Olli Rehn ukazao je, nakon razgovora s novim francuskim ministrom financija Pierreom Moscovicijem, da je važno "razmišljati o direktnoj rekapitalizaciji banaka". Mislio je pritom na mogućnost da fondovi za spas eura ESFSM i ESM uskoče i pomognu posrnulim bankama, na primjer španjolskim. Do sada su samo države mogle dobiti ovu pomoć. No, što se tiče njemačke vlade, tako bi trebalo ostati i ubuduće. Berlin se, naime, boji da bi Njemačka morala preuzeti jamstva za španjolske banke bez da ima kontrolu nad njima. Vladu Angele Merkel sigurno su dodatno uznemirile i Moscovicijeve izjave. "Mi smo za bankovnu uniju", rekao je francuski ministar u razgovoru s Rehnom te izrazio želju da se taj prijedlog stavi na dnevni red summita EU-a 28. i 29. lipnja.

Angela Merkel je na sastanku s Barrosom u ponedjeljak navečer (4.6.) ipak signalizirala svojevrsnu spremnost na kompromis. Ona će, rekla je, "razgovarati s Barrosom o tome koliko se banke mogu staviti pod poseban europski nadzor." Naglasila je, međutim, da su to promišljanja na duge staze i izbjegavala je pojam bankovna unija. Merkel se očito slaže s mišljenjem mnogih da ovako dalje ne ide s monetarnom unijom. Ni fiskalni pakt, koji je iznjedren teškom mukom i nalazi se usred mukotrpnog ratifikacijskog procesa, nije - kako se moglo čuti - "dostatan korak".

Draghi: euro u sadašnjem obliku "nije održiv"

Merkel je time očito reagirala na izjavu guvernera Europske središnje banke Marija Draghija od prošlog tjedna koji je pred Odborom za gospodarstvo i monetarnu politiku Europskog parlamenta rekao: "Konfiguracija eura, koju sada imamo deset godina i koja se smatrala stabilnom, sada se pokazala neodrživom. Osim ako se ne poduzmu daljnji koraci." Malo po malo je postala jasna sva dramatičnost te izjave. Naime, Draghi očito ne vjeruje u budućnost eura u sadašnjem obliku. On je konkretno naveo i što misli pod "daljnjim koracima": "Sljedeći korak naših vodećih političara mora se sastojati u tome da jasno kažu kakve vizije imaju za naredne godine. Što prije to kažu, to bolje."

Čini se da u međuvremenu uglavnom vlada jedinstvo među vodećim europskim političarima oko toga da se monetarnu uniju više ne može spasiti stalnim poduzimanjem malih pojedinačnih koraka. No, i dalje su s jedne strane oni koji žele što bržu, opsežniju i bezuvjetnu pomoć, a s druge strane oni koji bi trebali snositi glavninu tereta, primjerice Nijemci. U svim tim mračnim scenarijima jedan od rijetkih koji širi optimizam je Van Rompuy. Na pitanje što će se dogoditi ako projekt "Europa" propadne, on je odgovorio: "Nikada ne odgovaram na hipotetska pitanja, jer mi nećemo doživjeti neuspjeh. Na kraju ćemo imati više Europe, a ne manje i mi ćemo ovu krizu prevladati korak po korak."