EFSM, Rettungsschirm, Bundestag, Euro
27. rujna 2011Carsten Schneider je socijaldemokratski zastupnik u donjem domu njemačkog parlamenta Bundestagu. On je predstavnik svog zastupničkog kluba za pitanja državnog proračuna. Kada se raspravlja o njemačkom proračunu, barata se s milijunima i milijardama. Dakle, Schneider je navikao na velike brojke. No, predstojeće povećanje Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) ima do sada neviđene dimenzije.
Njemačka jamstva trebala bi se povećati sa sadašnjih 123 na 211 milijardi eura. Time bi Njemačka jamčila za skoro polovicu vrijednosti cijelog fonda. No, hoće li to uopće biti dovoljno? Što će se dogoditi ako Grčka bude trebala još više novca? A što ako pomoć zatraži i Italija? Zastupnik Schneider glasno izgovara ono o čemu potajno razmišljaju mnogi njegovi kolege: "S čime možemo računati? Što će se događati na tržištima ako se ne odobri novi paket pomoći Grčkoj i ako ona bankrotira?"
Nerazjašnjena pitanja
Na ta pitanja precizan odgovor ne može dati ni predsjednik njemačke središnje banke Jens Weidmann. U razgovoru s njemačkim parlamentarnim zastupnicima on je rekao: "Vjerujem da vam nitko ne može razraditi pouzdani scenarij onoga što će se dogoditi u tom slučaju. No, mora se znati da bi to sigurno bio relativno neugodan scenarij i to ne samo za Grčku, nego za sve druge sudionike."
Weidmann je zastupnicima priznao da on osobno ne podržava povećanje volumena Europskog fonda za financijsku stabilnost. On je obrazložio da se time, prema njegovom mišljenju, čini još jedan veliki korak prema zajedničkom jamstvu i smanjenju proračunske discipline, i to bez istodobnog jačanja kontrole i utjecaja na nacionalnu financijsku politiku: "Koliko su vjerodostojna pravila novog pakta za stabilnost ako je jasno da, unatoč višestrukom nepoštivanju tih pravila, na kraju mogu računati na program pomoći i da se čak ne moram pridržavati niti jednog uvjeta iz tog programa?"
Gospodarstvo protiv politike
Gospodarske činjenice protiv politike. Zastupnici moraju odlučiti između tih dviju krajnosti. Hoće li slijediti želju savezne vlade koja pod svaku cijenu želi zadržati Grčku u monetarnoj uniji? Ili će povući kočnicu jer znaju da snaga njemačkoga gospodarstva nije neograničena? Stručnjaci upozoravaju da tržišta kapitala svjesno računaju sa spremnošću Berlina da održi stabilnost eura.
No, koliko dugo će to funkcionirati? Ekonomski stručnjak Rudolf Hickel kaže da je na to pitanje teško dati odgovor, ali da politika mora poraditi na tome da dugoročno obuzda financijska tržišta. On traži uvođenje poreza na financijske transakcije koji bi poskupio špekulacije i time ih učinio manje atraktivnima. Na financijskim tržištima se može zaraditi mnogo novca na krizi u eurozoni. "Što bolje političari kontroliraju i reformiraju financijska tržišta kako bi ona ponovo preuzela svoju normalnu zadaću, to će manji biti problemi sa spašavanjem članica eurozone", zaključuje Hickel.
Autorica: Sabine Kinkartz/Andrea Jung-Grimm
Odg. urednik: Anto Janković