Teška zadaća za Federicu Mogherini u Makedoniji

Prvi sastanak visoke predstavnice Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost u Skopju trebao bi biti s predsjednikom države Đorđem Ivanovim, a nakon toga i s predstavnicima političkih stranaka u Sobranju. Prije dva dana Mogherini je izrazila nadu da će do njezinog dolaska već biti izabran predsjednik makedonskog parlamenta, ali umjesto toga nju u Skopju dočekuje još dublja kriza.

„Ni Ustav, ni savjest ne dozvoljavaju mi da dam mandat nekom tko podriva suverenitet i neovisnost Republike Makedonije" – tako je predsjednik Ivanov obrazložio svoju odluku da ne dodijeli mandat za sastavljanje nove vlade vođi makedonskih socijaldemokrata (SDSM), iako mu je Zoran Zaev donio dokaz o tomu da iza njega stoji većina zastupnika (67 zastupnika SDSM-a i zastupnici tri albanske stranke, op. ur.) izabranih na posljednjim parlamentarnim izborima.

Problem za Ivanova predstavlja platforma koju su na sastanku u Tirani (7.1.) usvojile sve albanske stranke iz Makedonije, a koja predviđa da albanski jezik bude izjednačen s makedonskim. Prema predsjedniku Makedonije, „platforma je postizborni dokument, načinjen i potpisan u kabinetu stranog državnika i uz posredovanje premijera tuđe države". Njome se, smatra Ivanov, „ugrožava suverenitet i neovisnost" Makedonije i ta zemlja „dovodi u podčinjeni položaj ili ovisnost od druge države". Tom platformom „Republika Makedonija je ucijenjena, a njezina cjelovitost, suverenitet i neovisnost – ugroženi", zaključio je Ivanov.

Persona non grata

Za sad nije poznato hoće li odluka predsjednika Makedonije da ne dodijeli mandat socijaldemokratima promijeniti planove posjeta Federice Mogherini, ali indikativno je da su se uoči njezinog posjeta mogle čuti sporadične izjave prema kojima bi ona čak trebala biti proglašena osobom koja je u toj zemlji – nepoželjna. To je, naime, zatražila organizacija „Makedonski manifest" koja podržava politiku stranke VMRO-DPMNE. Njezini članovi sudjelovali su i kao govornici na demonstracijama koje su tijekom prethodna tri dana bile održane u više gradova Makedonije. „Makedonski manifest" optužio je SAD i EU da „kontinuirano vode fašističku i terorističku politiku prema makedonskom narodu i državi", a da su „završni udar bili ultimatumi američkog State departmenta, glavnog tajnika NATO-a i njihovih slugu iz EU-a – Hahna, Mogherinijeve, Kocijančićeve i Žbogara".

Organizacija „Makedonski manifest" smatra da su „sve osobe kao što su Hahn, Mogherini, Stoltenberg itd. – okupatori Republike Makedonije" i traži da se oni „proglase kao personae non gratae". Pozivaju se također „sve makedonske državne institucije, kao i predsjednik države, da im ne dozvole ulazak na makedonski teritorij". U priopćenju te organizacije na kraju se poručuje i ovo: „Dalje ruke od Makedonije novi hitlerovci!"

Ivanov može uvidjeti grešku?

U diplomatskim izvorima u Makedoniji kažu da „s velikom zabrinutošću prate sve te pozive i neodgovorne izjave". To, navodi se, „ukazuje na dramatično odstupanje od demokratskih, reformskih i integracijskih prioriteta zemlje, a to vodi ka nejasnim ciljevima i ka neizvjesnosti". Isti izvor ukazuje da se ne ignoriraju ni pozivi da određeni diplomati budu proglašeni za personae non gratae i da se zbog tih događaja očekuju reakcije iz Bruxellesa, ali i iz zemalja EU-a koji već godinama podržavaju makedonske integracije.

Među reakcijama izdvaja se ona povjerenika EU-a za proširenje i susjedsku politiku Johannesa Hahna, koji je na Twitteru napisao: „Svi lideri, uključujući i predsjednika, moraju poštovati rezultate posljednjih izbora. U demokraciji se mora poštovati parlamentarna većina, iako se možda to nekome ne sviđa. Politički lideri i institucije moraju dozvoliti da demokratski proseci teku, u interesu građana."

Oglasio se i specijalni izvjestitelj Europskog parlamenta za Makedoniju Ivo Vajgel, koji je za TV Nova ocijenio da neočekivana odluka Ivanova znači da se kriza produžava, a situacija zaoštrava. Vajgel je ipak izrazio nadu da će Ivanov dati mandat strankama koje na to imaju legitimno pravo na osnovi rezultata izbora i dokaza o većini u parlamentu.

„Predsjednik Ivanov već je dokazao da je sposoban uvidjeti vlastitu grešku. Tako je bilo i s njegovom neočekivanom odlukom o amnestiji (odluka koja je povučena nakon pritisaka iz zemlje i inozemstva, op. ur). Mislim da je i ovoga puta riječ o situaciji u kojoj bi on trebao trezveno razmisliti i donijeti ispravnu odluku. Očekujem da će Ivanov uvidjeti što je interes Makedonije. Europske institucije, kao i NATO, jasno su sugerirali da je Makedoniji što prije potrebna efikasna vlada. Ja bih tome dodao da je Makedoniji potrebno i jedinstvo u vezi osnovnog cilja države, a to je integracija u EU", izjavio je Vajgel.

Reagirao je i albanski premijer Edi Rama. Nakon optužbi Ivanova da je albanska „platforma post-izborni dokument načinjen i potpisan u drugoj državi, u kabinetu stranog državnika i uz posredovanje premijera tuđe države", Rama je izjavio: „Gospodine Ivanov, albanski jezik nije vaš neprijatelj, to je jezik državotvornog naroda u Makedoniji. Bez Albanaca, nema Makedonije, dragi predsjedniče."