Težak život ljudi u nacionalnom parku

Obitelj Stefanovski živi na makedonskoj strani. Do prije nekoliko godina oni su bili ribari i živjeli su od onog što bi im jezero dalo. Ali u međuvremenu je čitavo područje proglašeno nacionalnim parkom. Jedna od posljedica: ribarenje je zabranjeno kako bi se očuvala ekološka ravnoteža. Oni međutim ipak, kao i brojni drugi stanovnici tog kraja izlaze na jezero s mrežama - tajno, da ih policija ne uhvati. U suprotnom riskiraju visoke kazne i čak zatvor.

„Moramo paziti da nas policija za zaštitu voda ne vidi. Eto, baš jučer su nam zaplijenili naše skupe mreže", objašnjava Aleksandar Stefanovski. On kao ribar ne može više raditi - od tada je nezaposlen. Ironija sudbine je da „živimo u jednom od najljepših krajeva na svijetu, a svejedno ne možemo osigurati egzistenciju. Vlada govori o zaštiti okoliša, ali tko štiti nas, ljude? Za razvoj turizma nema infrastrukture, a otkako je zabranjen ribolov, praktički nemamo više ništa", tuži se Stefanovski.

Sječa šuma - zbog neimaštine

Makedonske vlasti se trude da odredbe o zaštiti okoliša na Prespanskom jezeru provedu u djelo, ali problem je u tome što ne vrijede posvuda ista pravila. Na albanskoj strani jezera, samo par stotina metara dalje, ribarenje je i još uvijek dozvoljeno.

Jedan od prvoboraca za očuvanje ekološke ravnoteže Prespanskoj jezera je Vassileos Tsepas, gradonačelnik Lemosa, grada na grčkom dijelu jezera. On je tu rođen i ne može zamisliti živjeti negdje drugdje: „Ja volim ovaj okoliš. Vikendom, kada drugi gledaju nogomet na televiziji, ja idem u duge šetnje uz jezero. To je moj najveći odmor, tako se najbolje opustim.”

Njegov najveći problem je ilegalna sječa drva. Proteklih godina je sa obala Prespanskog jezera ukradeno više od 20.000 hektara šume. Kradljivci drva dolaze noću, najčešće iz Albanije, sjeku drva i odvoze ih. Posljedica su erozija i uništenje raznolikosti vrsta. „Kradljivci su ovdje dijelove obale opustošili. Sve je tu uništeno, sve je mrtvo. U Makedoniji su vlasti vrlo rigorozne prema kradljivcima drva - bilo je čak slučajeva da su neki ubijeni od strane pogranične policije. Tamo takvih krađa više nema. Ali sada svi ti kradljivci dolaze u Grčku.”

Pada vodostaj jezera

Kriminal ne poznaje granice. Na Albanskoj strani neki čak dižu u zrak bunkere iz vremena Envera Hodže, kako bi prodali željezo ugrađeno u beton. Razlog tom kriminalu je poznat - neimaština. Ljudi koriste drvo za grijanje i za kuhanje.

Sječa stabala oko jezera, rijetke kiše, korištenje vode iz jezera za navodnjavanje - sve su to razlozi za ozbiljno narušavanje ekološkog sustava Prespanskog jezere. Osim toga, već se godinama bilježi kontinuirani pad razine vode. Makedonac Ljupčo Kolundžierski na zidu svoje kuće bilježi vodostaj proteklih godina. U proteklih 30 godina je razina vode pala za osam metara i 52 centimetra.

Turisti još nisu otkrili Prespansko jezero

Razlog: s jedne strane globalno zatopljenje, kiša u ovom kraju gotovo više uopće da ne pada. Ali s druge strane je problem u navodnjavanju: makedonski i grčki seljaci koriste vodu iz jezera za navodnjavanje svojih njiva. A seljaka je u tom kraju sve više - otkako je zabranjen ribolov, objašnjava Ljupčo Kolundžierski: „Stanovnici šest sela iz okoline bili su zaposleni u pogonima za preradu ribe. A kada su državne fime propale, nisu se pojavili privatni investitori.”

I on sada živi od krivolova - turizam još nije došao u ove krajeve. A potencijala ima. Usred Prespanskog jezera nalazi se otok - Golem Grad. Na njemu su sačuvani dokazi da su tu ljudi naseljavali još prije tisuću godina. Pravo je čudo da taj biser još nisu otkrile turističke agencije.

Autori: Paul Tutsek / Z. Arbutina

Odg. ur.: S. Kobešćak